U jednom intervjuu s fizi\u010darem Antonom Zeilingerom, dobitnikom Nobelove nagrade 2022. za istra\u017eivanja u kvantnoj fizici, novinarka odmah na po\u010detku postavlja pitanje kako je mogu\u0107e da je jedan znanstvenik tolikog formata ujedno i prakti\u010dni katolik?<\/p>\n
Pitam se zar je jo\u0161 uvijek \u201ena vlasti\u201c ta vrsta dihotomije u glavama ljudi? Zeilinger je mirno i bez potrebe opravdavanja odgovorio da je to u njemu sasvim pomireno i da u njemu ne postoji sukob neke vjere i razuma, nego nadopunjavanje uz po\u0161tivanje granica. Toliko. Valjda je postalo malo jasnije \u0161to zna\u010di \u010dinjenicama dati njihovo mjesto u \u017eivotu \u2013 mjesto koje nije apsolutno.<\/p>\n
Jer ni \u010dinjenice, ni znanost koja se na njih svela, reduciraju\u0107i i samu stvarnost na to, ne\u0107e spasiti svijet. Ne da bi alternativa trebala biti odbacivanje \u010dinjenica i svo\u0111enja istine na \u201eosje\u0107aje\u201c, nego je ovo poziv na promi\u0161ljanje \u010dinjenice kao dijela istine, a ne njezin totalitet. Vjera i znanost su kroz povijest (i sada\u0161njost) \u010desto u sukobljenom odnosu, ve\u0107inom zbog nerazumijevanja i me\u0111usobnog nesporazuma njihovih aktera. Nije potrebno na ovome mjestu davati prikaz te goleme rasprave, u kojoj se ni dan danas na\u017ealost mnogi ne snalaze.<\/p>\n
Ono \u0161to mi se \u010dini va\u017enijim jest ukazati na dvije \u201enesposobnosti\u201c koje znanstveni svijet ne uvi\u0111a. Prva se ti\u010de nesposobnosti da se znanje i znanost op\u0107enito posreduje \u201eobi\u010dnome\u201c \u010dovjeku. Tu je u\u010dinjena ista pogre\u0161ka kao i u samoj teologiji. U religiji se stoga napravio prostor za razli\u010dite vrste religioznog fundamentalizma, a u smislu znanosti se ostavio prostor teorijama zavjera i misaonom populizmu. Druga nesposobnost jest nesposobnost motivacije \u2013 s tim da je ona u prirodi znanstvenog pristupa svijetu. Ne bi to, naravno, bilo ni\u0161ta lo\u0161e da znanost sama to \u017eeli i priznati. Da se iza svake \u010dinjenice mora nalaziti osoba koja je spremna \u201eulagati\u201c sebe za druge. I tu po\u010dinje ova kritika.<\/p>\n
Kao \u0161to zavjere i fake news<\/em> rasplinjuju istinu u magli i dim-ma\u0161inama svojih populisti\u010dkih i retori\u010dkih pozornica, tako i \u010diste \u010dinjenice, predstavljaju\u0107i se jedinim istinitim stavom prema stvarnosti, svode istinu na informativnu ulogu (jer joj je oduzet bilo kakav vertikalni smjer). Ovi prvi dakle uzimaju vrlo \u010desto i istinite premise (isje\u010dke stvarnosti), ali ih svode na izmanipulirane konkluzije \u010distog osje\u0107aja. Ovi drugi su zapravo dijelom odgovorni za takvu pojavu jer njihove konkluzije stoje nijeme pred takvom pojavom. \u010covjek dana\u0161njice postaje \u201e\u010dinjeni\u010dni strategi\u010dar\u201c u svim krizama, u svim ratovima.<\/p>\n U svijetu sudjeluje algoritmima ravnodu\u0161nosti, a ne ritmovima prakti\u010dne ljubavi.<\/p><\/blockquote>\n A kada sam biva pogo\u0111en tragedijom, osje\u0107a nemo\u0107 i napu\u0161tenost, nadasve \u201eizru\u010denost\u201c strategijskim \u201eigrama\u201c mo\u0107nih i \u201enedodirljivih\u201c. A pomoglo bi mu samo malo ljudskosti i nesebi\u010dnosti, samo malo odstupanja od jednad\u017ebe \u201ezakonitosti\u201c.<\/p>\n Znanost sadr\u017eava jedinu istinu o svijetu i \u0161to znanost ne otkrije, \u010dovje\u010danstvo ne mo\u017ee ni znati \u2013 tako je mislio Bertrand Russell. Ali reducirati pristup realnosti na isklju\u010divo znanstveni bilo bi zapravo i vrlo neznanstveno. Uspore\u0111uju\u0107i povijesnu spoznaju sa znano\u0161\u0107u, mogli bismo na ovome mjestu navesti misao Nikolaja Berdjajeva, koji ovako govori: “Povijesna spoznaja i filozofija nisu u biti usmjereni na empirijsko \u2013 njihov je objekt zagrobni \u017eivot… Stoga je prava filozofija povijesti filozofija pobjede istine \u017eivota nad smr\u0107u, pribli\u017eavanje \u010dovjeka drugoj, beskrajno \u0161iroj, bogatijoj stvarnosti, nego \u0161to je stvarnost neposredne empirije u koju smo ba\u010deni.”<\/p>\n Jer isto \u0161to je posumnjalo u religiju, sumnja i u znanost. Postoji ne\u0161to tre\u0107e \u0161to i jedno i drugo dovodi u pitanje onoga trenutka kad otu\u0111uje \u010dovjeka. Ne\u0161to \u0161to ne dopu\u0161ta apsolutizaciju jednog ili drugog. Na\u0161a religija je postala besmislena jer se Bogom pla\u0161ilo i zarobljavalo \u010dovjeka. Na\u0161a znanost postaje besmislena jer misli da je egzaktnost \u010dinjenica dovoljna da bi se razumio svijet. Ali ta egzaktnost upravo sve manje vodi razumijevanju svijeta (\u010demu je znanost trebala donijeti doprinos) a sve vi\u0161e nastojanju da se svijet \u201epripitomi\u201c na\u0161im potrebama. Stoga sve vi\u0161e postaje nagla\u0161ena ona strana koja slu\u017ei \u201etehni\u010dkome napretku\u201c. Znanost postaje slu\u0161kinja tehnike, a tehnika vje\u010dnome konzumu \u2013 koji bi nas trebao uvijek bolje i kvalitetnije \u201eopremiti\u201c, \u201epripremiti\u201c i \u201eolak\u0161ati\u201c \u017eivot. Stoga je sve izvjesnije da je na koncu produkt \u201eznanstvene revolucije\u201c \u010dovjek koji u svojoj ku\u0107i ima televizor od dva metra promjera i koji glasom zapovijeda spu\u0161tanje zastora na prozorima. Jedino u tome obliku njemu je \u201enapredak\u201c razumljiv.<\/p>\n Stoga odgovorno tvrdim da ne propada svijet, kako neki tvrde, jer ljudi ne prihva\u0107aju \u010dinjenice, nego jer \u010dinjenice same ne spa\u0161avaju svijet. To \u010dini ljudska odluka i motivacija za dobro, za bolje. Znanstvenici na sve strane upozoravaju da je ljude te\u0161ko natjerati da vjeruju \u010dinjenicama. A vjeru su mnogi prije toga proglasili ne-\u010dinjeni\u010dnom i subjektivnom \u2013 dakle nema ni za nju mjesta u gremiju istine. I \u0161ta sad da rade ljudi s tim \u010dinjenicama? \u00a0Kao i religija, tako je i znanost sama sebi proizvela \u201eneprijatelja\u201c \u2013 svijet ravnodu\u0161ne \u010dinjeni\u010dnosti. Stoga je i to da svijet srlja u propast (klimatska katastrofa npr.) tek \u010dinjenica koja danas sve manje ima zna\u010denja. Pa \u010dak joj mnogi po\u010dinju kontrirati. Jer je upravo u nastojanju za znanstvenom \u201ejasno\u0107om\u201c izgubljeno iz vida \u201ezna\u010denje\u201c svijeta.<\/p>\n Sve nam postaje jasnije\u00a0 i ujedno nam to\u00a0 – sve manje zna\u010di \u2013 jer sve postaje bezli\u010dno i neosobno.<\/p><\/blockquote>\n A lijepo i nu\u017eno bi bilo ne zanemariti ni jedan aspekt stvarnosti i da nitko ne zasjeda na tron Apsoluta. Da se ne bavi samo teologija s po\u0161tovanjem znano\u0161\u0107u nego i obratno. Vjeruj u znanost, a ne nekog boga, navije\u0161taju mnogi i dalje krivo misle\u0107i da je vjera uvjerenje. Ali to je bezuvjetno povjerenje u stvarnost koja je \u201eno\u0161ena\u201c. Kao i ljubav – u kojoj nisi uvjeren u drugoga, nego mu bezrazlo\u017eno, nedokazivo i bezuvjetno prepu\u0161ten. Eto takva znanost ne\u0107e spasiti svijet. Te uvjerljive \u010dinjenice nemaju snagu po sebi. Istina je ili \u017eiva Rije\u010d ili mrtvo slovo<\/strong>. Ovo drugo nas je odvelo u birokratizam stvarnosti. Zaboravili smo sveukupnost postojanja i svemu\u00a0 smo u stanju pri\u0107i samo jednostrano. Nemamo vi\u0161e odnos i odgovornost prema svijetu, nego svjetonazore. Medijski se informiramo, bez da se igdje i ikada ljudski formiramo. To ne mo\u017ee voditi transformaciji dru\u0161tva.<\/p>\n Dru\u0161tvo \u010dinjeni\u010dne informacije ne mo\u017ee biti dru\u0161tvo istinske transformacije. To je razlika – \u010dinjenica informira, a istina transformira \u010dovjeka. Jedno je isje\u010dak, drugo tra\u017ei cjelovitost. \u010cinjenice su va\u017ene, \u00a0ali isto tako manipulativne – i one su podlo\u017ene istini i one su prikaz jedne strane stvarnosti. One nisu jedina istina o svijetu, nego dio te istine.<\/p>\n Istina nije tek ono \u0161to se shva\u0107a, predmet umnosti, nego ne\u0161to \u0161to nas i obuhva\u0107a i u nas zahva\u0107a.<\/p><\/blockquote>\n Ukoliko nastavi u ovome smjeru, znanost \u0107e biti zamijenjena svojom suprotno\u0161\u0107u, \u00a0a to nije vjera, kako neki i dalje naivno misle, nego praznovjerje i zavjere. I vjeru i znanost opsjeda isti kukolj. Kao da je napredak \u010dovjeka izjedna\u010den napredovanju \u010dinjeni\u010dnog stanja svijeta. Od mita do znanosti – to je proces napretka! Istovremeno, prikupljanje znanja prati gubitak zna\u010denja. Zato znanost, umjesto u anga\u017eirani zanos prema boljem, sve vi\u0161e na\u017ealost vodi u ravnodu\u0161nost spram katastrofa. Stoga znanost i povjerenje (vjera) nikada nisu bili potrebniji jedno drugome. Samo zajedno mo\u0107i \u0107e ljudima vratiti povjerenje u stvarnost (otklanjati otu\u0111enost \u010dovjeka) i ujedno raditi na boljem razumijevanju iste. Anga\u017eiran za dobro mo\u017ee biti samo onaj kome se jasno\u0107a i zna\u010daj me\u0111usobno ne isklju\u010duju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U jednom intervjuu s fizi\u010darem Antonom Zeilingerom, dobitnikom Nobelove nagrade 2022. za istra\u017eivanja u kvantnoj fizici, novinarka odmah na po\u010detku postavlja pitanje kako je mogu\u0107e da je jedan znanstvenik tolikog formata ujedno i prakti\u010dni katolik?<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":1848,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1842"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1842"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1842\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.tockazarez.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}