Malo je koji biblijski lik probudio toliko kontroverzi i pro\u017eivio toliko transformacija kao Marija iz Magdale. Ve\u0107 i njeno ime ukazuje na intervencije u tuma\u010denju. <\/p>\n
Naime, najpoznatija je pod imenom Marija Magdalena iako Magdalena nije njeno drugo ime, ve\u0107 odre\u0111uje mjesto iz kojeg Marija dolazi pa ju je to\u010dnije zvati Marijom iz Magdale ili Marijom Magdalenskom.<\/span><\/p>\n \u010cini se kao neva\u017ena zabuna, ali ime je izrazito va\u017eno za povijesnu rekonstrukciju. Obi\u010dno se za razlikovanje \u017eena istog imena, navodi ime supruga ili sina, dok nas ime mjesta mo\u017ee uputiti na Marijin bra\u010dni i dru\u0161tveni status. Iako ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi, ipak njeno ime daje nam prostor za pretpostavku da nije bila udana i da nije imala djece. I kao takva, nedefinirana suprugom ili mu\u0161kim potomkom, slijedi Isusa kao \u010dlanica njegova pokreta.<\/p>\n Njeno je ime ipak najmanji problem pitanja interpretacije Marije iz Magdale. Kontroverza i transformacija koju je Marija Magdalena pro\u0161la odli\u010dno je izra\u017eena ve\u0107 u naslovu knjige \u201dMarija Magdalena: Od Isusove u\u010denice do filmske bludnice \u2013 Teolo\u0161ko-kulturalna analiza\u201d, Biblioteka STUDIJE, Knjiga 38., 478 str., Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb, 2018., Jadranke Rebeke Ani\u0107 i Irene Sever Globan, koja je, odgovorno tvrdim, najtemeljitije i najpravednije djelo koje obra\u0111uje lik Marije iz Magdale na hrvatskom jeziku, a i \u0161ire.<\/p>\n Knjiga je to koja hrabro ulazi u egzegetsku, hermeneuti\u010dku, filmsku i kulturnu analizu Marije iz Magdale, a kako bi nam ovu fascinantnu \u017eenu pribli\u017eila oslobo\u0111enu slojeva androcentri\u010dnih tuma\u010denja i patrijarhalnih manipulacija.<\/p>\n Na kraju krajeva ovom analizom ne rasvjetljuje se samo lik Marije iz Magdale, ve\u0107 i stolje\u0107ima gra\u0111ena patrijarhalna matrica u kojoj \u017eena mora biti tuma\u010dena u odnosu na mu\u0161karca.<\/p>\n Najve\u0107i problem interpretacija je upravo op\u0107e prihva\u0107anje Marije iz Magdale kao bludnice. Iako ova interpretacija nema utemeljenja u evan\u0111eljima i iako je takvo tuma\u010denje znanstveno osporeno, ipak Marija iz Magdale sve do dana\u0161njih dana ostaje sinonim obra\u0107ene bludnice.<\/p>\n<\/blockquote>\n U Evan\u0111elju po Luki saznajemo da je Marija jedna od \u017eena koje je Isus oslobodio \u201dzlih duhova i bolesti\u201d, preciznije \u201dsedam demona\u201d, ali nam ne govori ni\u0161ta o na\u010dinu na koji mo\u017eemo tuma\u010diti opsjednutost. \u0160tovi\u0161e kroz stolje\u0107a se mijenjalo \u0161to bi opsjednutost mogla zna\u010diti, s tim da je va\u017eno napomenuti da usporedba s evan\u0111eoskim izvje\u0161\u0107ima o opsjednutosti ne opravdava tuma\u010denje da bi se radilo o seksualnim prijestupima.<\/p>\n No razumijevanje da se svakako radilo o te\u0161kom stupnju opsjednutosti \u201dpogodovalo je kasnijem poistovje\u0107ivanju Marije Magdalene s \u2018bezimenom gre\u0161nicom\u2019 iz Lk 7,36-50.\u201d<\/p>\n Knjiga je to koja hrabro ulazi u egzegetsku, hermeneuti\u010dku, filmsku i kulturnu analizu Marije iz Magdale, a kako bi nam ovu fascinantnu \u017eenu pribli\u017eila oslobo\u0111enu slojeva androcentri\u010dnih tuma\u010denja i patrijarhalnih manipulacija.<\/p>\n Na kraju krajeva ovom analizom ne rasvjetljuje se samo lik Marije iz Magdale, ve\u0107 i stolje\u0107ima gra\u0111ena patrijarhalna matrica u kojoj \u017eena mora biti tuma\u010dena u odnosu na mu\u0161karca.<\/p>\n U Evan\u0111elju po Luki saznajemo da je Marija jedna od \u017eena koje je Isus oslobodio \u201dzlih duhova i bolesti\u201d, preciznije \u201dsedam demona\u201d, ali nam ne govori ni\u0161ta o na\u010dinu na koji mo\u017eemo tuma\u010diti opsjednutost. \u0160tovi\u0161e kroz stolje\u0107a se mijenjalo \u0161to bi opsjednutost mogla zna\u010diti, s tim da je va\u017eno napomenuti da usporedba s evan\u0111eoskim izvje\u0161\u0107ima o opsjednutosti ne opravdava tuma\u010denje da bi se radilo o seksualnim prijestupima.<\/p>\n No razumijevanje da se svakako radilo o te\u0161kom stupnju opsjednutosti \u201dpogodovalo je kasnijem poistovje\u0107ivanju Marije Magdalene s \u2018bezimenom gre\u0161nicom\u2019 iz Lk 7,36-50.\u201d<\/p>\n Prema Pavlovim kriterijima (1Kor 15, 3-8) kao ona koja je vidjela uskrslog Krista i dobila nalog navije\u0161tanja uskrsnu\u0107a, Marija iz Magdale ispunjava dva klju\u010dna uvjeta za apostolski status.<\/p>\n Luka, me\u0111utim, u Djelima apostolskim 1, 21-26 mijenja te kriterije, apostolski status uvjetuje mu\u0161ko\u0161\u0107u te tako pogoduje shva\u0107anju da su apostoli samo mu\u0161karci pa \u010dak i samo Dvanaestorica.<\/p>\n Analiza prikaza lika i uloge Marije Magdalene ve\u0107 u novozavjetnim tekstovima, a potom u apokrifnim i patristi\u010dkim spisima daje uvid u ozbiljne probleme koje su prve kr\u0161\u0107anske zajednice imale u odnosu na ulogu i polo\u017eaj \u017eena.<\/p>\n Patrijarhalna hijerarhizacija Crkve strate\u0161ki je umanjivala va\u017enost Marije iz Magdale zbog njenog spola do te razine da se u tekstovima u kojima se pojavljuje, njen lik zamjenjuje Petrom ili Marijom, Isusovom majkom.<\/p>\n<\/blockquote>\n Na bazi analize Ann Graham Brock, Ani\u0107 smatra da je takva zamjena likova slu\u017eila uklanjanju konkurencije koju je ona predstavljala za prvenstvo Petrovog autoriteta. Primjerice, za razliku od Markovog, Matejevog i Ivanovog evan\u0111elja gdje se Uskrsli ukazuje Mariji iz Magdale, Lukino evan\u0111elje ne spominje ukazanje Uskrslog \u017eenama, nego u\u010denicima i pojedina\u010dno Petru, \u010dime se ne razlikuje samo od ostalih evan\u0111elja ve\u0107 i od velike ve\u0107ine drugih spisa i predaja.<\/p>\n U apokrifnim evan\u0111eljima jo\u0161 je osjetniji antagonizam izme\u0111u Marije i Petra, odnosno antagonizam propetrovske i promarijanske struje koja je postojala u prvim kr\u0161\u0107anskim zajednicama i koja je zasigurno utjecala i na oblikovanje tekstova, a koji su nastajali u krugu onih koji su agitirali za prvenstvo autoriteta Petra ili Marije iz Magdale.<\/p>\n Sirijski i koptski tekstovi nerijetko zamjenjuju Mariju Magdalenu Isusovom majkom Marijom, u kojima se \u201dMariju, majku, instrumentalizira za uzdizanje Petrova autoriteta i nagla\u0161avanje podre\u0111enog polo\u017eaja \u017eena u Crkvi\u201d.<\/p>\n Status Marije iz Magdale uvjetovan je patrijarhalnim razumijevanjem uloge i polo\u017eaja \u017eena u koje je kr\u0161\u0107anstvo u trenutku nastajanja uronjeno.<\/p>\n S obzirom na to da je Marija Magdalena svjedokinja smrti i uskrsnu\u0107a, ona kojoj se uskrsli Isus prvoj obra\u0107a i koja je pozvana \u0161iriti radosnu vijest, ona \u010dije je ime ostalo istaknuto u evan\u0111eljima i kr\u0161\u0107anskim spisima unato\u010d naporima da se njena uloga i va\u017enost umanje, jasno je da se radi o \u017eeni od velikog zna\u010daja za Isusovu sljedbu, za prvu kr\u0161\u0107ansku zajednicu i dana\u0161nju strukturu Crkve.<\/p>\n Logika nala\u017ee da bi ona kojoj se Isus po uskrsnu\u0107u prvoj ukazao i povjerio \u0161irenje radosne vijesti trebala biti ona koja preuzima vode\u0107u ulogu u \u0161irenju radosne vijesti, a posljedi\u010dno i formiranju prvih kr\u0161\u0107anskih zajednica.<\/p>\n No logika patrijarhata ne\u0161to je druga\u010dija, a namjesto po darovima Duha Svetog, ljudska bi\u0107a vrednuje prvenstveno po spolu zbog \u010dega Marija Magdalena kao \u017eena nikako nije mogla zauzeti vode\u0107i polo\u017eaj.<\/p>\n Patrijarhalni mehanizmi pobrinuli su se tako da diskvalificiraju Mariju iz Magdale kao apostolu, kao osobu od autoriteta kakav se u patrijarhalnoj matrici mogao pripisati samo mu\u0161karcu.<\/p>\n<\/blockquote>\n Pitanje uloge Marije iz Magdale, stoga je pitanje uloge \u017eena u Crkvi, a \u201dpotraga za povijesnim likom Marije iz Magdale ujedno je analiza mehanizama kojim se ozakonjuje neki diskurs te otkrivanje ciljeva i mo\u0107i onih koji tim diskursima upravljaju.\u201d[iv]<\/sup><\/a><\/p>\n \u00a0<\/sup>Radi se o diskursu kojim se opravdava isklju\u010divanje \u017eena iz crkvenih slu\u017eba i posljedi\u010dno vode\u0107ih uloga u Crkvi.<\/p>\n Bilo da se Mariju iz Magdale tuma\u010dilo kao obra\u0107enu bludnicu ili da joj se upisivala uloga Isusove \u017eene (ni za jedno ni za drugo nemamo nikakvog utemeljenja), radi se o patrijarhalnim konstruktima koji \u017eenu ne mogu shvatiti van okvira seksualnosti i van okvira koji \u017eenu gleda u odnosu na mu\u0161karca, te patrijarhalnim mehanizmima koji \u017eenama oduzimaju autenti\u010dnost ljudskih bi\u0107a sposobnih biti i djelovati samostalno.<\/p>\n Takvi mehanizmi onemogu\u0107avaju nam da Mariju iz Magdale vidimo naprosto kao \u017eenu koja je slijedila i svjedo\u010dila Krista i \u010dije je djelovanje itekako utjecalo na formiranje prvih kr\u0161\u0107anskih zajednica.<\/p>\n Osloba\u0111anje lika Marije iz Magdale patrijarhalnih matrica stoga je pitanje oslobo\u0111enja \u017eena i to ne samo u crkvi, ve\u0107 i \u010ditavom dru\u0161tvu.<\/p>\n I to oslobo\u0111enje ide povrh pitanja \u017eena na pozicijama autoriteta ili vodstva, radi se o oslobo\u0111enju od seksualizacije \u017eena i oslobo\u0111enju definiranja \u017eene u odnosu s mu\u0161karcima i odnosu na mu\u0161karce. Radi se o nu\u017enosti omogu\u0107avanja autenti\u010dnog ostvarivanja \u017eena kao ljudskih bi\u0107a sposobnih definirati same sebe, a posljedi\u010dno i autenti\u010dnosti kr\u0161\u0107anske poruke jo\u0161 uvijek obavijene androcentri\u010dnim tuma\u010denjima i patrijarhalnim matricama.<\/p>\n U tom smjeru, ogromni je iskorak uzdizanje slavljenja sv. Marije iz Magdale s razine obveznog spomendana na razinu blagdana u Op\u0107em rimskom kalendaru, \u0161to je u\u010dinjeno na svetkovinu Srca Isusova 3. lipnja po izri\u010ditoj \u017eelji pape Franje.<\/p>\n Time je ona, u liturgijskom kontekstu izjedna\u010dena s apostolima, \u010dime joj se na neki na\u010din vra\u0107a status\u00a0apostole apostola<\/em>. Vra\u0107a iz razloga \u0161to je slavlje Marije iz Magdale do 1955. i bilo na razini blagdana, kada je spu\u0161teno na razinu obaveznog spomendana.<\/p>\n \u201dMarija iz Magdale je uz Mariju, Isusovu majku, prva i do sada jedina \u017eena \u010dije je liturgijsko slavlje u Rimskom op\u0107em kalendaru uvedeno kao blagdan (22. srpnja, op. A.).\u201d<\/p>\n\n
\n
\n