Tko su zapravo savjetnici pape Lava?

Papa Lav XIV. uskoro će navršiti deset mjeseci na čelu Crkve. Pa ipak, još nije sasvim jasno kakav kurs želi povući u svom pontifikatu. Nejasno je i tko mu stoji uz bok kao savjetnički krug. Vatikan šuti, promatrači nagađaju, a tragovi se skupljaju iz navika i susreta.

Vijeće koje je osnovao papa Franjo, poznato kao K9, skupina nekoliko kardinala koja je više puta godišnje savjetovala papu o reformama, čini se da je tiho otišlo u povijest. Lav XIV. ga nije sazvao nijednom otkako je 8. svibnja 2025. izabran. Otuda i pitanje koje se već dugo vrti među vatikanskim promatračima: tko mu pomaže u teškim odlukama?

Jedno je sigurno. Konzistorij kardinala iz cijeloga svijeta, koji se sastaje najviše dvaput godišnje, prevelik je i organizacijski preglomazan da bi služio za operativna savjetovanja. Takav format može pomoći kod velikih smjernica i strateških odluka, ali ne i u konkretnim pitanjima koja traže brze poteze.

S kim se, dakle, savjetuje papa iz augustinskog reda kada treba reagirati brzo? Španjolski vatikanski dopisnik lista ABC, Javier Martínez Brocal, pokušao je rekonstruirati krug ljudi u Vatikanu koji, čini se, uživaju posebno povjerenje pape te koje susreće češće od drugih.

Diskretni, stručni i izvan rovova

Martínez Brocal je i u vrijeme pontifikata pape Franje slovio kao jedan od upućenijih promatrača vatikanske scene. Prema njegovim nalazima, Lav XIV. najviše vjeruje ljudima koji, uz stručnost, posjeduju još dvije osobine: diskretnost i nepristranost u sukobima crkvenih struja. Papa, tvrdi autor, pritom pažljivo izbjegava i dojam stvaranja paralelne strukture koja bi stajala uz kuriju ili iznad nje, što se u vrijeme Franje povremeno događalo.

Iz tog razloga, navodi se, Lav se vratio tijesnoj koordinaciji i jasnoj podjeli zadaća s Državnim tajništvom. Dok je za Franje znalo biti spontanih političkih izjava koje je državni tajnik Pietro Parolin potom morao diplomatski “hvatati” i ublažavati, sada se o političkim temama gotovo isključivo oglašava Parolin.

Čak ni početna “paralelna komunikacija” nakon papinih tjednih odlazaka u Castel Gandolfo, kako primjećuju i drugi vatikanski izvori, već mjesecima se ne događa. Umjesto toga, redovito govori Parolin, čak i kada je riječ o velikim pitanjima poput sudjelovanja Svete Stolice u Trumpovoj mirovnoj inicijativi za Gazu.

Operativni krug za kadrovske i strukturne odluke

Kad su u pitanju kadrovske i strukturne odluke u Vatikanu i u svjetskoj Crkvi, papa se, čini se, oslanja na manji broj povjerenika. Poput izvršnog direktora koji traži operativne memo-papire, od njih traži da mu “prikupe informacije i izrade prijedloge rješenja”, navodi Martínez Brocal pozivajući se na anonimnog papina bliskog suradnika.

Lav, pritom, navodno nikada ne ostavlja dvojbu: posljednja riječ je njegova i ne želi izgledati kao netko tko ulazi u ovisnost o tuđim agendama. Takva savjetovanja, dodaje se, ponekad mogu završiti vrlo brzo i odlučno, čak i potpunim povlačenjem pojedinih odluka njegova prethodnika Franje, kao što se dogodilo pri poništavanju strukturne reforme Rimske biskupije ili pri gašenju “Papinskog odbora za Svjetski dan djeteta”.

Španjolci, salezijanci i ljudi od povjerenja

Među najvažnijim povjerenicima papa navodno ima španjolskog kardinala Ángela Fernándeza Artimea (65). Još ga je papa Franjo, kao salezijanca, imenovao “pro-prefektom” Dikasterija za redovnike, uz talijansku redovnicu Simonu Brambillu. Lav mu je, prema tekstu, povjerio dodatne funkcije. Postao je član prizivnog suda u Državi Vatikana, na prvom konzistoriju u siječnju vodio je prvi krug, potom je uključen u malu i diskretnu kardinalsku komisiju koja nadzire Vatikansku banku IOR. U Asizu, na međunarodno zapaženom otvaranju izložbe relikvija svetog Franje, propovijedao je upravo Artime.

Kao još jednog salezijanca kojem papa osobito vjeruje, tekst navodi talijanskog nadbiskupa Giordana Piccinottija (51), predsjednika moćne vatikanske uprave dobara APSA. Lav se s njim susretao iznimno često, više nego gotovo s bilo kim drugim u Vatikanu. Kao i papa, Piccinotti često boravi u Castel Gandolfu, gdje APSA vodi ekološki ogledni projekt “Laudato si’”. Papa ga je nedavno spomenuo i pri posjetu jednoj rimskoj župi, razgovarajući s tamošnjim pastoralnim djelatnicima.

Tom je prilikom otkrio da je kao mladić, tražeći redovničku zajednicu, najprije razmatrao salezijance don Bosca, no na kraju se odlučio za augustince i ondje stupio u novicijat.

Veze iz vremena prije pontifikata

Među ljudima iz vlastitog reda, tekst spominje još dvojicu papinih savjetnika. Vjerojatno najvažniji je španjolski biskup Luis Marín de San Martín (64). U rimskoj upravi augustinaca bio je generalni asistent od 2008. do 2021., a od 2008. do 2013. pet godina je tu dužnost obnašao zajedno s budućim papom, tada generalnim priorom reda.

Marín je od 2021. drugi čovjek Tajništva svjetske biskupske sinode. I ondje su mu se putovi ponovno ukrstili s Prevostom, koji se 2023. kao prefekt Dikasterija za biskupe iz Perua vratio u Rim. Glatko preuzimanje Franjina projekta svjetske sinode pod novim papom možda je, sugerira se, povezano i s tom osobnom vezom.

Drugi važan augustinac je španjolski otac Alejandro Moral (70), izabran 2013. za Prevostova nasljednika na čelu reda u Rimu. Nakon dva mandata, u jesen 2025. premješten je na Kubu, pa papa u toj krizom opterećenoj zemlji, uz nuncija, ima i dodatnog važnog sugovornika.

Kao papin “kontakt” u Dikasteriju za nauk vjere, prema izvješću se ističe još jedan Španjolac: Katalonac Jorge, odnosno Jordi Bertomeu. Radi u odjelu za slučajeve zlostavljanja i bio je uključen u teške slučajeve u Čileu i Peruu, odakle ga današnji papa i poznaje.

U užem krugu i dvije žene

Martínez Brocal među bliže suradnike ubraja i dvije žene: redovnicu Simonu Brambillu (60), prefekticu Dikasterija za redovnike, te Raffaellu Petrini (57), predsjednicu uprave Države Vatikana. Brambillu je Lav nedavno imenovao članicom Dikasterija za biskupe, tijela koje je i sam nekoć vodio i koje u mnogim zemljama sudjeluje u predselekciji kandidata za biskupe. Petrini, koja je studij poslovne administracije završila u SAD-u, očito također ima izravan pristup papi.

Među kurijalnim kardinalima autor posebno izdvaja trojicu koje vidi kao dio užeg kruga: Filipinca Luisa Taglea (68), Portugalca Joséa Tolentina de Mendonçu (60) i Filippa Iannonea (68), papina nasljednika na mjestu prefekta Dikasterija za biskupe. Crkveni pravnik iz Napulja jedini je kurijalni prefekt kojeg je Lav imenovao u prvih deset mjeseci pontifikata, a njih dvojica viđaju se svakoga tjedna.

Na kraju se spominje i kardinal Michael Czerny (79), kojem autor pripisuje važnu ulogu idejnog poticatelja u dugo očekivanoj prvoj enciklici Lava XIV. To bi učiteljsko pismo moglo postati svojevrsna ostavština Kanađanina koji u srpnju navršava 80 godina i time će, vjerojatno, napustiti vatikanske službe.

Prema Martínez Brocalu, papa održava izravnu vezu i s Czernyjevim mogućim nasljednikom, kardinalom Fabiom Baggiom (61). Kao generalni direktor ekološkog projekta “Laudato si’”, i Baggio je često u Castel Gandolfu. Nije teško zaključiti da papa svoj tjedni slobodni dan u papinskim vrtovima ne koristi samo za predah, nego i za nesmetan razgovor s onima koji mu pomažu oblikovati odluke.

Ludwig Ring Eifel (KNA)