Tko je Lav XIV.? Papa s bejzbolskom rukavicom, teniskim reketom i kečua rječnikom

Tri državljanstva, sedam jezika, diplomirani matematičar, strastveni sportaš i redovnik u papinskom habitu – Lav XIV. je sve samo ne predvidljiv izbor.

Novi papa prošao je dug i raznolik put. Tijekom njega skupio je tri državljanstva, svladao više jezika, studirao filozofiju i matematiku, sanjao karijeru u bejzbolu, a danas radije igra tenis. I dok se bejzbolski klubovi iz njegova rodnog Chicaga danas spore kome pripada, Lav XIV. odavno pripada Crkvi – i onima koji su na njezinim rubovima.

Rođen u Chicagu, papa Lav XIV. od rođenja ima američko državljanstvo. Godine 2015., nakon dugogodišnjeg misijskog rada u Peruu, imenovan je biskupom biskupije Chiclayo i s tim imenovanjem dobio je i peruansko državljanstvo. Treće – vatikansko – stekao je 2023. kada ga je papa Franjo imenovao prefektom Dikasterija za biskupe. Tako je Lav XIV. postao prvi papa u povijesti koji je istodobno i državljanin Sjedinjenih Američkih Država i Perua.

Unatoč tome što već godinama živi izvan SAD-a, ostao je politički angažiran. Na američkim predsjedničkim izborima 2024. glasao je putem dopisnog glasanja. Dolazi iz obitelji bogatog podrijetla: otac mu je francusko-talijanskog porijekla, a majka, Mildred Martínez, ima hispanske korijene, a možda i afroameričke. Prema nekim izvorima, mogla bi potjecati od crnačkih zemljoposjednika iz New Orleansa. Njeni roditelji bili su Joseph Martínez, rođen na Haitiju, i Louise Baquié iz New Orleansa, vjerojatno kreolskog porijekla. Ako je točna ta genealogija, Lav XIV. bio bi prvi papa s afričkim korijenima u posljednjih 1500 godina.

Filozofija, matematika i – njemački egzistencijalizam

Prevost nije obrazovan samo u teologiji i crkvenom pravu. Godine 1973. upisao je katoličko sveučilište Villanova u Pennsylvaniji, gdje je diplomirao matematiku i filozofiju. Prema svjedočenju njegova profesora, uglednog američkog filozofa Johna D. Caputa, Prevost je 1977. slušao kolegij o njemačkom egzistencijalizmu i fenomenologiji: Kierkegaard, Nietzsche, Husserl i Heidegger nisu mu strani. „Odlično pripremljen za ono što ga danas čeka“, zaključio je Caputo.

Sveučilište Villanova osnovao je upravo augustinski red, kojem se Prevost pridružio nakon završetka studija – krug se zatvorio.

Papinski izbor iz drugog plana

Je li kao matematičar znao izračunati vlastite šanse? Teško. Kladionice su ga držale među autsajderima – s vjerojatnošću od 2%, istom kakvu je 2013. imao kardinal Jorge Mario Bergoglio. Glavni favorit bio je državni tajnik Pietro Parolin. No povijest Katoličke crkve i inače ne piše se po kladionicama.

Njegovo papinsko ime – Lav XIV. – jedno je od najčešćih u crkvenoj povijesti. Izjednačen je s Klementom, a ispred njih su još Benedikt (15 puta), Grgur (16 puta) i Ivan (21 puta – ako brojimo i protupape i „zaboravljenog“ Ivana XX.).

Čovjek jezika i igre

Već u svojoj prvoj poruci, Lav XIV. pokazao je jezičnu svestranost: engleski, talijanski i španjolski koristio je s lakoćom, a poznaje i francuski, portugalski te čita latinski i njemački. Tijekom misije u Peruu naučio je osnove kečua, jezika andskih domorodaca.

Iako papa, Lav XIV. je i ljubitelj sporta. Njegov brat svjedoči da je kao mladić bio strastveni bejzbol igrač i sanjao profesionalnu karijeru. Navijao je – i još uvijek navija – za Chicago White Sox, klub radničke klase. Nakon izbora, suparnički Cubs pokušali su ga „prisvojiti“, no brat je to demantirao uz osmijeh. Danas papa više ne igra bejzbol, ali često uzima reket – tenis je njegova velika strast, a navodno mu je bekhend osobito snažan.

Twitter prije pontifikata

Zanimljivo, Prevost je na Twitteru bio aktivan još 2011., godinu dana prije nego što je papa Benedikt XVI. otvorio službeni račun @pontifex. Otvorio je profil @drprevost uoči Svjetskog dana mladih u Madridu, a prvi tweet glasio je:

„Čekamo dolazak pape Benedikta XVI. u Cuatro Vientos. Svi ujedinjeni u molitvi.“

Iako nije bio čest korisnik, tijekom godina objavio je 439 tvitova – mahom duhovnih, ali i društveno angažiranih. Posebno je istupao u obranu dostojanstva migranata i izbjeglica, ne libeći se komentirati i politiku Trumpove administracije. Također, pokazao je sklonost košarci – 2016. retvitao je objavu ekipe sveučilišta Villanova nakon osvajanja nacionalnog prvenstva.

Redovnik izvan norme

Redovnici na Petrovoj stolici danas su rijetkost. Da nakon isusovca Franje dođe augustinac – simbolično je. Iako Lav XIV. ima i povijesnog prethodnika: papa Eugen IV. (1431.–1447.) također je bio augustinac, iako kanonik, a ne redovnik u današnjem smislu.

O Lavu XIV. već kruže razne anegdote. Navodno je u mladosti radio kao dostavljač pizze kako bi platio studij – ali to zasad nije potvrđeno. Ako jest, teško da će u Rimu naći pizzu kakvu je vozio u Chicagu – tzv. deep dish više nalikuje slanoj piti nego onome što Talijani podrazumijevaju pod pizzom.

Druga, ozbiljnija glasina širi se među ljubiteljima tradicionalne liturgije: navodno je još prije Benediktove liberalizacije imao dozvolu za slavljenje starog obreda, i kao kardinal ga je znao slaviti tiho u kapeli Dikasterija za biskupe. Ako je to točno, Lav XIV. mogao bi Crkvi donijeti ne samo kontinuitet – nego i tihu, ali značajnu obnovu.

Christoph Brüwer i Felix Neumann / katholisch.de