Belgija: Gotovo 4% više vjernika na nedjeljnim misama u godinu dana

Biskupi oprezni: Još je prerano govoriti o stvarnoj promjeni trenda, no žive gradske zajednice očito privlače ljude.

Broj vjernika koji u Belgiji sudjeluju na nedjeljnim misama porastao je za gotovo 4% u razdoblju od 2023. do 2024., pokazuju najnoviji podaci objavljeni u utorak.

Godišnja statistika, koja se inače objavljuje u studenome, ove je godine sastavljena ranije, a otkriva da je prosječno 173.335 ljudi pohađalo nedjeljnu misu tijekom 2024. – što je porast od 3,6% u odnosu na 2023., kada je prosječan broj sudionika iznosio 167.360.

Belgijska biskupska konferencija objavila je 27. svibnja da je „još prerano govoriti o stvarnoj promjeni trenda, koji se može, ali i ne mora nastaviti“.

„Čini se da se porast uglavnom bilježi u gradovima, gdje živahne i angažirane župne zajednice dodatno privlače vjernike“, navodi se u njihovom priopćenju.

Jedan od mogućih čimbenika rasta bila je i posjeta pape Franje Belgiji u rujnu 2024., koja je izazvala veliku medijsku pozornost. Statistika o nedjeljnom sudjelovanju temelji se na brojanju treće nedjelje u listopadu – nedugo nakon Papinog posjeta – no biskupi se suzdržavaju od povezivanja te činjenice s porastom sudjelovanja.

Još jedan mogući faktor mogao bi biti i sve veći broj odraslih koji se odlučuju na krštenje.

U posljednjih deset godina broj odraslih katekumena gotovo se udvostručio: s 186 u 2014. na 362 u 2024. Ove se godine očekuje daljnji porast na 536 – što predstavlja skok od gotovo 50% u odnosu na prošlu godinu.

Belgija, država veličine američke savezne države Maryland, broji oko 12 milijuna stanovnika, od čega se otprilike polovica izjašnjava kao katolici.

Unatoč pozitivnom pomaku, broj vjernika na misama i dalje je znatno manji nego u predpandemijskom razdoblju, kada je na nedjeljne mise redovito dolazilo više od 200.000 ljudi.

Ostale brojke manje su ohrabrujuće

Krštenja djece pala su s 34.826 u 2023. na 29.769 u 2024. – pad od gotovo 15%.

Portal Cathobel.be, koji prati vjerski život frankofonih katolika u Belgiji, ističe kako se „iako trend ostaje negativan, čini da se postupno usporava“, podsjećajući da je pad između 2022. i 2023. iznosio gotovo 20%.

Belgija ima stopu fertiliteta od svega 1,4 – znatno ispod potrebne razine za demografsku obnovu (2,1) – no ukupan broj stanovnika raste zahvaljujući imigraciji. Većina doseljenika dolazi iz drugih europskih zemalja, a među njima je značajan broj katolika, navodi se u izvješću Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja.

I druge sakramentalne prakse bilježe pad:

• Prve pričesti: s 33.853 u 2023. na 30.523 u 2024. (pad od 10%)

• Krizme: s 29.580 na 27.458 (pad od 7%)

• Katolička vjenčanja: s 5.241 na 4.896 (pad od 7%)

Cathobel.be ipak ističe da stopa pada usporava. Između 2022. i 2023. pad je iznosio čak 24%, što se djelomično objašnjava činjenicom da je 2022. obilježena „nadoknadom“ vjenčanja koja su bila odgođena zbog pandemije.

Broj katoličkih sprovoda također je smanjen – s 37.207 u 2023. na 35.515 u 2024. – što je pad od gotovo 5%.

Što je s „dekrštenjem“ (debaptism)?

Za 2024. još uvijek nisu objavljeni podaci o broju zahtjeva za brisanjem iz Crkve – poznatijem kao debaptism.

U Belgiji se takav zahtjev evidentira u rubriku kršteničkog registra, ali se sam zapis o krštenju ne briše – jer Crkva uči da krštenje ostavlja neizbrisiv duhovni biljeg pripadnosti Kristu. Vjernik može prestati prakticirati vjeru ili je čak javno zanijekati – ali sakrament ostaje na snazi.

U 2023. zabilježen je rekordan broj zahtjeva: njih čak 14.251. Taj je porast povezan s emitiranjem dokumentarne serije Godforsaken (Bogom zaboravljeni), koja je u rujnu 2023. razotkrila slučajeve seksualnog zlostavljanja i zataškavanja u Crkvi te izazvala veliku društvenu buru i parlamentarnu istragu.

Pojedini aktivisti pokušali su se obratiti Europskom sudu pravde sa zahtjevom da se njihova imena izbrišu iz crkvenih matica. No Dikasterij za zakonodavne tekstove ranije ove godine ponovno je jasno naglasio da se „sakramentalni registri ne smiju mijenjati ni brisati“, jer dokumentiraju „temeljne povijesne činjenice“.

Hodočasnička svetišta bilježe rast, ali brojke za 2024. još se čekaju

Statistika za 2024. još uvijek ne uključuje broj hodočasnika u četiri najveća marijanska svetišta u Belgiji: Banneux, Beauraing, Oostakker i Scherpenheuvel.

Zna se, međutim, da broj hodočasnika u tim svetištima raste od ukidanja pandemijskih ograničenja:

• Banneux: 220.000 hodočasnika u 2022., 350.000 u 2023.

• Scherpenheuvel: 600.000 u 2022., 800.000 u 2023.

Brojke nas mogu ohrabriti, ali ne smiju nas zavarati. Četveropostotni porast sudjelovanja na nedjeljnim misama ne znači buđenje vjere, nego možda tek puls jedne lokalne dinamike u gradskim župama koje još „dišu“. Dok se Crkva bavi statistikom, vjernici i nevjernici traže autentičnost. Ne program, nego susret. Ne brojke, nego riječi koje imaju težinu – i živote koji ih svjedoče.

Možda bi bilo mudrije da se prestanemo nadati „novom uzletu“ i da počnemo razmišljati o novom jeziku. Jeziku tišine, solidarnosti i svakodnevne prisutnosti. Crkva u Belgiji – kao i drugdje – neće se spasiti Excel-tablicama. Spasit će se ako postane mjesto gdje je ranjeni čovjek više od rubne fusnote.

A možda ni tada neće biti više vjernika, ali će biti više vjere.