Hoće li Lav XIV. ubrzati kanonizaciju američkih svetaca?

Dok se Hrvati pitaju hoće li papa Lav XIV. konačno kanonizirati blaženog Alojzija Stepinca, u njegovoj rodnoj Americi lista potencijalnih svetaca već je poprilično duga.

Izbor pape često otvara prostor za nove kanonizacije, osobito onih svetaca koji dolaze iz njegove domovine. Novi pontifikat pape Lava XIV., prvog Amerikanca na Petrovoj stolici, mogao bi donijeti upravo to: novi zamah u postupcima kanonizacije brojnih Amerikanaca čije su kauze već godinama u raznim fazama crkvenog procesa.

Razlozi su različiti: od osobne povezanosti pape s nekim kandidatima, preko njihove duhovne ostavštine, pa sve do institucionalne dinamike Dikasterija za kauze svetaca. Budući da je Lav XIV. relativno mlad i zdrav, nije isključeno da bi upravo on mogao predvoditi val novih američkih svetaca.

U nastavku donosimo pregled nekoliko najistaknutijih kandidata:

Blaženi fra Solanus Casey, kapucin

Rođen 1870. u Wisconsinu, fra Solanus postao je kapucin i zaređen je 1904. kao tzv. simplex svećenik – bez ovlasti za propovijedanje i ispovijedanje, zbog slabijih akademskih rezultata. Služio je kao vratar u samostanima u New Yorku i Detroitu, gdje je postao poznat po poniznosti, vedrini i jednostavnosti. Ljudi su mu često pripisivali čudesna ozdravljenja. Bio je posebno odan euharistijskoj molitvi, a volio je i svirati violinu – premda, kako se kaže, bez osobite vještine. Umro je 1957., a beatificiran je 2017.

Službenica Božja Dorothy Day

Rođena u Brooklynu 1897., Dorothy Day je od mladosti bila angažirana u borbi za socijalnu pravdu. Pisala je za socijalističke novine, družila se s anarhistima i komunistima, živjela boemski život. Godine 1920. imala je pobačaj koji je kasnije opisala kao “veliku tragediju svog života”. Godine 1927. primila je sakramente i postala katolkinja. Šest godina kasnije, 1933., utemeljila je Pokret katoličkih radnika, koji je otvorio kuhinje za siromašne, domove za beskućnike i pokrenuo novine The Catholic Worker. Bila je uvjerena pacifistkinja, a njezin društveni angažman bio je duboko prožet vjerom. Umrla je 1980. Postupak za kanonizaciju otvoren je 2000., a 2012. Američka biskupska konferencija jednoglasno je podržala njegovo daljnje promicanje.

Časni sluga Božji fra Augustus Tolton

Rođen u ropstvu u Missouriju 1854., kao dijete je pobjegao s obitelji u Illinois. Unatoč pozivu na svećeništvo, nijedno američko sjemenište nije ga htjelo primiti zbog boje kože. Zaređen je u Rimu 1886., postavši prvi afroamerički katolički svećenik. Služio je u župama u Illinoisu, bio poznat po elokventnim propovijedima i postojanoj vjeri unatoč rasizmu koji je i dalje trpio. Umro je 1897. Papa Franjo ga je 2019. proglasio časnim slugom Božjim.

Blaženi fra Stanley Rother

Rođen u Oklahomi 1935., zaređen je 1963. Nakon nekoliko godina župničke službe, otišao je u misije u Gvatemalu. Tamo je naučio lokalni jezik, osnovao bolnicu, pomagao seljacima i poučavao vjeru. Tijekom građanskog rata dobio je upozorenja da je na popisu za smaknuće, ali je odbio napustiti zajednicu kojoj je služio. “Pastir ne bježi pred opasnošću”, napisao je tada. Ubili su ga nepoznati napadači 1981. Beatificiran je 2017.

Adele Brise

Rođena u Belgiji 1831., doselila je u Wisconsin s obitelji. U listopadu 1859. imala je tri viđenja žene u bijelom koja se predstavila kao Kraljica neba i pozvala je da moli za obraćenje grešnika i poučava djecu vjeri. U doba kada djeca katolika u tom dijelu SAD-a nisu imala pristup vjerskoj pouci, Adele je sedam godina hodala od kuće do kuće poučavajući vjeronauk. Osnovala je školu i zajednicu Sestara dobre pomoći. Mjesto ukazanja danas je poznato kao Svetište Gospe od Championa – prvo službeno priznato marijansko ukazanje u SAD-u.

Časni sluga Božji nadbiskup Fulton Sheen

Poznat po popularnim radijskim i televizijskim emisijama 1950-ih, Sheen je bio iznimno utjecajan evangelizator. Njegova beatifikacija trebala je biti održana 2019., ali je odgođena zbog otvorene istrage u saveznoj državi New York o postupanju s optužbama za zlostavljanje u biskupiji Rochester. Prije toga, godinama je trajala pravna borba oko prijenosa njegovih posmrtnih ostataka između biskupije Peoria i nadbiskupije New York. Biskup Peorije najavio je da će zamoliti papu Lava da ponovno pokrene postupak.

Službenica Božja s. Thea Bowman

Prva Afroamerikanka u Kongregaciji sestara vječne adoracije, rođena 1937., a katolkinja postala kao dijete. Bila je odvažna govornica, učiteljica i evangelizatorica, a 1989. održala je čuveni govor američkim biskupima: „Što znači biti crn i katolik? Znači doći u svoju Crkvu sa svim što jesam – svojom poviješću, glazbom, plesom, tradicijom, iskustvom – kao dar Crkvi.“ Umrla je 1990. Kauza je otvorena 2018., a iste godine biskupi su jednoglasno podržali njezino promicanje.

Sluga Božji fra Bill Atkinson

Rođen 1946., kao novak u augustinskom redu doživio je nesreću na saonicama i ostao paraliziran od vrata naniže. Iako su mu šanse za preživljavanje bile male, preživio je i zatražio dispenzu kako bi postao svećenik. Papa mu je to dopustio, i 1973. postao je prvi kvadriplegičar zaređen za svećenika. Bio je poznat po duhovitosti i poniznosti. Umro je 2006., a kauza za kanonizaciju otvorena je 2017.

Sluga Božji Nicholas Black Elk

Rođen 1863., pripadnik naroda Lakota i poznati duhovni vođa. Kao mladić imao je vizije, sudjelovao je u Bitci kod Little Bighorna, a kasnije se obratio na katoličanstvo. Postao je katehist, poučavao vjeru u svojoj zajednici, molio krunicu, poznavao Sveto pismo i povezivao katoličku vjeru s lakotskom duhovnošću. Umro je 1950., a postupak za kanonizaciju otvoren je 2017.

Ako papa Lav XIV. odluči dati poseban naglasak svetosti iz svoje domovine, upravo bi ova imena mogla biti sljedeći korak prema oltaru. Svako od njih nosi jedinstvenu priču o vjeri, ranjivosti, borbi, hrabrosti i dubokoj predanosti Evanđelju u američkom kontekstu.