Većina kardinala sada više nema pravo birati papu

Za kardinale postoji dobna granica: s navršenih 80 godina prestaje pravo sudjelovanja u izboru pape. Kardinali stariji od 80 u pravilu i dalje mogu savjetovati, ali ne ulaze u konklavu.

Upravo uoči konzistorija, koji je papa Lav XIV. sazvao za ovotjedna savjetovanja u Rimu, kardinali bez prava glasa sada su brojčano u prednosti, pod uvjetom da doista svi dođu.

U Kardinalskom zboru trenutačno se dogodila simbolična prekretnica: 122 kardinala već su navršila 80 godina, a 122 su mlađa od 80. Ravnopravnost je, međutim, kratko trajala. Presudili su 80. rođendan kardinala Marija Zenarija u ponedjeljak i jedna posebna okolnost: kardinal Angelo Becciu, iako ima 77 godina, 2020. je u kontekstu afere s nekretninama odstupio sa svih službi i odrekao se prava koja proizlaze iz kardinalata. Time se broj kardinala koji ne mogu birati papu povećao na 123.

Prema kanonskom pravu, u konklavu za izbor novog pape mogu ući isključivo kardinali mlađi od 80 godina. Uz to, s navršenih 80 godina članovi vatikanskih dikasterija prestaju obnašati dužnost. Već s 75 godina kardinali koji upravljaju biskupijama ili dikasterijima, kao i svi biskupi, obvezni su Papi ponuditi ostavku.

Kardinali koji su prešli dobnu granicu ipak nisu “izvan igre”. Mogu sudjelovati u savjetovanjima uoči izbora pape, a na izvanrednim konzistorijima sudjeluju ravnopravno. U ovom je stoljeću takav konzistorij održan samo dvaput: u kolovozu 2001. na poziv Ivana Pavla II. te u veljači 2014. na poziv pape Franje.

Više starijih kardinala nije sposobno putovati

Na izvanrednom konzistoriju koji je sada sazvao Lav XIV., unatoč novim brojčanim omjerima u Kardinalskom zboru, vjerojatno će ipak prevladavati kardinali mlađi od 80 godina. Razlog je praktičan: nekoliko najstarijih kardinala nije sposobno putovati. Konačan broj sudionika Vatikan može objaviti tek nakon otvaranja zasjedanja, koje je zakazano za srijedu poslijepodne.

Zanimljiva je i raspodjela po kontinentima. Zbog velikog udjela kardinala starijih od 80 godina Europljani i Sjevernoamerikanci, zajedno oko 140 osoba, čine jasnu većinu. Nasuprot njima stoji nešto više od 100 kardinala s putovnicom neke zemlje “globalnog juga”, odnosno iz Azije, Latinske Amerike, Afrike i Oceanije.

Upravo zato nije teško pretpostaviti da će pontifikat Lava XIV. u sljedećem razdoblju donijeti i nova kardinalska imenovanja. Time se, korak po korak, ne mijenja samo statistika, nego i krug ljudi koji će u budućnosti realno odlučivati o smjeru Katoličke crkve.