Peking testira Vatikan: dvojica biskupa imenovana bez papinog potpisa

U osjetljivom prijelaznom trenutku za Katoličku crkvu, između smrti pape Franje i izbora njegova nasljednika, Kina je – bez suglasnosti Vatikana – jednostrano imenovala dvojicu novih pomoćnih biskupa.

Odluke su izazvale pozornost, jer bi mogle predstavljati ispitivanje granica dogovora s Vatikanom – i ujedno poslati poruku budućem papi.

U Šangaju je tako potvrđen izbor generalnog vikara Wua Jianlina, a u Xinxiangu, u pokrajini Henan, imenovan je Li Jianlin. Oba svećenika poznata su po lojalnosti Komunističkoj partiji, izvještava AsiaNews, pozivajući se na izvore unutar kineske Crkve.

Zaobilazak dogovora?

Ovakav potez mogao bi biti u suprotnosti s tajnim sporazumom između Kine i Vatikana potpisanim 2018., a produženim 2024. na čak četiri godine. Prema sporazumu, Sveta Stolica ima pravo potvrđivati imenovanja biskupa koje predlaže kineska državna Crkva.

I dok su neki komentatori imenovanja protumačili kao provokaciju Pekinga, drugi govore o „testiranju“ budućeg pape i granica samog sporazuma. U Rimu i Njemačkoj reakcije su zasad suzdržane. Stručnjaci podsjećaju kako dogovor načelno dopušta Kini da predloži, a papi da potvrdi – što bi novi papa, tehnički, i mogao učiniti.

Papa Franjo i kardinal državni tajnik Pietro Parolin vodili su politiku opreznog dijaloga s Pekingom, iako su mnogi u Crkvi smatrali da je cijena tog dijaloga – tišina o progonima vjernika i legitimacija represivne politike prema podzemnoj Crkvi.

Patriotizam bez Rima

Kineska državna Crkva – Katolička patriotska udruga – i dalje ne priznaje papinski autoritet. Nije poslala izaslanstvo na sprovod pape Franje, a njihova je internetska objava o njegovoj smrti uklonjena već nakon četiri dana.

Unatoč tome, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je kako želi „kontinuirano poboljšavati odnose s Vatikanom“ te da se sporazum o imenovanju biskupa „nesmetano provodi“. No detalji tog sporazuma nikada nisu službeno objavljeni, a praksa u mnogim slučajevima ne prati deklarirani model – koji predviđa da se za svaku biskupiju predloži više kandidata, među kojima papa odabire. U stvarnosti, predlaže se najčešće samo jedan – režimski odan.

U sjeni i dalje: podzemna Crkva

Politika kompromisa s Pekingom izazvala je oštre kritike, osobito iz redova podzemne Crkve. Najglasniji među njima je kardinal Joseph Zen (93), umirovljeni biskup Hong Konga, koji govori o „izdaji“ vjernika koji su desetljećima ostajali vjerni Rimu, riskirajući zatvor i represiju.

Vatikan nikada nije izravno odgovorio na kritike, ali ni sam nije u potpunosti zadovoljan provedbom sporazuma. Njegov glavni arhitekt – kardinal Parolin – sada je i jedan od ozbiljnih kandidata za papinsku službu.

Danas se procjenjuje da u Kini živi oko 10 milijuna katolika, od kojih značajan dio pripada tzv. podzemnoj Crkvi – lojalnoj papi, ali pod stalnim pritiskom vlasti.

Šangaj i Xinxiang: dvostruke igre

Posebno je sporno imenovanje u Xinxiangu, gdje već postoji biskup – Zhang Weizhu – tajno zaređen u podzemnoj Crkvi. Više puta je bio uhićen i nestajao iz javnosti. U Šangaju je pak 2023. kineska Crkva jednostrano postavila Shen Bina, predsjednika biskupske konferencije koju Vatikan ne priznaje. Papa Franjo ga je naknadno – i uz dosta nelagode – morao priznati.

Franjo je sanjao pomirenje Crkve u Kini i prvi papinski posjet toj zemlji. Bio je to san isusovačke diplomacije i tihe strpljivosti. No ostao je – neostvaren.

Sporazumi možda mogu premostiti razlike, ali ne mogu zamagliti pitanje vjernosti. Ako biskupe imenuje država, a papa samo potvrđuje ono što već jest – gdje prestaje Crkva, a počinje kompromis? Možda novo lice na Petrovoj stolici neće imati luksuz tišine. Jer šutnja, kad se tiče slobode savjesti i autoriteta Crkve, više nije diplomacija – nego sudioništvo.