Papin izbor za novog biskupa u Peruu mogao bi otkriti njegove prioritete

Način na koji će papa riješiti problem ispražnjenog biskupskog mjesta mogao bi biti pokazatelj smjera kojim želi voditi Crkvu u toj zemlji.

Papa Lav prošlog je mjeseca prihvatio ostavku peruanskog biskupa Cira Quispea Lópeza, opterećenog skandalima, što mnogi tumače kao signal njegovih prioriteta u zemlji u kojoj je proveo gotovo tri desetljeća pastoralnog rada. Quispe je odstupio s čela Teritorijalne prelature Julija u dobi od 51 godine, nakon višemjesečne vatikanske istrage zbog optužbi za seksualno i financijsko nedolično ponašanje. Peruanski mediji u srpnju 2024. objavili su da je imao odnose s više žena, zloupotrebljavao dijecezanske fondove te čak koristio crkveni namještaj za opremanje vlastitog restorana u Cuzcu. Optužbe je potaknula kućna pomoćnica, a kao dokaz ponuđene su fotografije, poruke i videozapisi. Quispe je sve to odlučno zanijekao, tvrdeći da je riječ o kleveti. Apostolsku vizitaciju predvodio je biskup Marco Antonio Cortez, no njezini rezultati nikada nisu objavljeni.

Sam proces trajao je dulje od očekivanog, dijelom zbog smrti pape Franje i početka pontifikata Lava XIV. uoči ljeta, kada u Vatikanu obično usporavaju donošenje većih odluka. Prema nekim izvorima, na odgodu je utjecao i kardinal Carlos Castillo, nadbiskup Lime, koji je navodno bio jedan od Quispeovih branitelja. Ako je papa ipak prihvatio Quispeovu ostavku unatoč Castillovu protivljenju, to bi mogao biti znak da ni sam Castillo, čija se nadbiskupija suočava s nizom afera, neće još dugo ostati na svojoj službi.

Lima pod povećalom

Castillo je u veljači navršio 75 godina i predao ostavku teško bolesnom papi Franji. Više je puta tvrdio da mu je papa, ne navodeći misli li na Franju ili Lava, rekao kako će ostati do 80. godine života. No izvori bliski nuncijaturi u Limi tvrde da se ozbiljno razmatra njegova zamjena. Jedna od opcija bila je imenovanje 76-godišnjeg nadbiskupa Salvadora Piñera iz Ayacucha privremenim upraviteljem, no papa Lav je odlučio tražiti trajnog nasljednika, s ciljem da do kraja 2025. ili početkom 2026. imenuje novog nadbiskupa Lime.

Kao najozbiljniji kandidati spominju se biskup Luis Alberto Barrera iz El Callaa i biskup Juan Carlos Vera iz Vojnog ordinarijata. Barrera je dugo bio favorit zbog bliskosti s papom, ali sada se sve više ističe Vera jer Barreru opterećuju upravljački problemi u njegovoj biskupiji. Vera se u Crkvi doživljava kao kompromisno rješenje: nije jasno ideološki profiliran niti sklon skandalima, ali u vojnim krugovima nema dobar ugled i smatra ga se slabim vođom. „No u ovom trenutku, svatko bi bio bolji od Castilla“, kaže jedan izvor.

U Peruu su otvorena i druga važna biskupska mjesta. U travnju 2024. nadbiskup José Antonio Eguren podnio je ostavku u Piuri zbog skandala povezanih s raspuštenim Sodalitiumom Christianae Vitae. Apostolski upravitelj Piure, a ujedno i pomoćni biskup Lime, Guillermo Elías, slovio je kao Egurenov nasljednik i smatra ga se bliskim Castillu. No novi favorit postao je biskup Marco Antonio Cortez, isti onaj koji je vodio vizitaciju u Juliju. Ako on bude imenovan, to će značiti jasan zaokret. Elías bi predstavljao kontinuitet imenovanja tipičnih za pontifikat pape Franje, dok Cortez pripada Svećeničkom društvu Svetoga Križa, blisko povezanom s Opusom Dei, i uživa reputaciju teološki konzervativnijeg profila.

Ako Cortez postane nadbiskup Piure, to bi mogao biti početak preoblikovanja peruanskog episkopata u duhu Lava XIV. Kao i u mnogim drugim pitanjima, i ovdje se čeka prvi veliki potez koji će pokazati smjer novoga pontifikata. Prisilna ostavka biskupa Julija možda je tek prvi znak.