Sredozemnim putem: Novi predsjednik Francuske biskupske konferencije

Katolička crkva u Francuskoj, kao i drugdje u Europi, suočena je s velikim izazovima.

Kriza uzrokovana slučajevima seksualnog zlostavljanja ostavila je duboke ožiljke. No temeljno pitanje ostaje: može li kršćanska poruka i dalje uvjerljivo govoriti svijetu koji se mijenja brže no ikada? Upravo u tom kontekstu, francuski su biskupi na proljetnom zasjedanju u ožujku izabrali novog predsjednika Biskupske konferencije – kardinala Jean-Marca Avelinea, nadbiskupa Marseillea. Njegovi zamjenici bit će nadbiskup Vincent Jordy iz Toursa i biskup Benoît Bertrand iz Pontoisea. Novo vodstvo preuzelo je dužnost 1. srpnja.

Kardinal s Juga

Jean-Marc Aveline izabran je već u prvom krugu, što govori o povjerenju koje uživa među kolegama. Rođen je 1958. u tadašnjoj francuskoj Alžiriji, no obitelj je ubrzo nakon izbijanja rata za neovisnost bila prisiljena napustiti zemlju. Novi dom pronašli su u Marseilleu, gradu koji će postati presudno važan za njegovu duhovnu i teološku putanju. Za razliku od većine francuskih biskupa koji ne djeluju u svojim matičnim biskupijama, Aveline je 2013. imenovan pomoćnim biskupom Marseillea, a od 2019. je nadbiskup.

Kada se tražio novi nadbiskup Pariza, mnogi su upravo njega vidjeli kao logičan izbor – mostograditelja s juga zemlje. No, prema svemu sudeći, Aveline je osobno uvjerio papu Franju da njegovo mjesto ostaje upravo tamo gdje jest: u Marseilleu. Sada, kao predsjednik Biskupske konferencije, s iskustvom iz kozmopolitske sredozemne luke, bit će sve prisutniji i u pariškim hodnicima.

Teologija drugosti

Godine 1991. Aveline je osnovao Institut za znanost i teologiju religija (ISTR), koji će kasnije postati dio Katoličkog instituta Sredozemlja (ICM). Institut je poznat po povezivanju akademske teologije i pastoralne prakse, posebno u području međureligijskog dijaloga. U središtu Avelineove teološke misli stoji ideja da je alteritet – susret s drugim, s različitim – konstitutivan za kršćanski identitet. U toj razmjeni otvara se mogućnost dubljeg razumijevanja vlastite vjere, ali i zajedničkog traženja budućih putova.

Ova teološka osjetljivost nalazi svoju konkretnu formu u Marseilleu – gradu koji je oduvijek bio raskrižje jezika, religija i kultura, ali i poprište sve izraženijih socijalnih napetosti. Za Avelinea, teologija, osobito ona međureligijska, nikada nije izolirana akademska disciplina, nego konkretan doprinos općem dobru. Tu viziju dodatno je artikulirao 2023. godine, prilikom posjeta pape Franje Marseilleu, kada je u suradnji s više teoloških ustanova iz regije nastao svojevrsni manifest „sredozemne teologije“. Njime se otvara pitanje: može li teologija iz mediteranske perspektive ponuditi nov jezik za suživot vjera i kultura?

Znanstvenik, pastir, slušatelj

Aveline, koji je doktorirao na djelima Ernsta Troeltscha i Paula Tillicha, i nakon biskupskog imenovanja ostao je aktivno vezan uz teološku akademsku scenu. Godine 2023. objavljuje Malu teologiju misije – pregled temeljnih točaka svoga teološkog rada, napisan jednostavno i pristupačno. U svečanom predavanju povodom 50. obljetnice isusovačkih fakulteta u Parizu, 2024. godine, Aveline promišlja izazove vjere u 21. stoljeću. Sljedeće godine bit će glavni govornik na kongresu Europskog društva za katoličku teologiju u Dublinu.

Ključno duhovno i teološko usmjerenje za njega jest katolicitet Crkve, ne kao statična univerzalnost, nego kao dinamični poziv Crkvi da se otvori svakoj stvarnosti: ljudskoj, društvenoj, kozmičkoj. Kako je rekao u Parizu: „To je poziv koji se ostvaruje u učenju suradnje s Duhom Svetim koji i izvan Crkve, u svijetu, nastavlja svoje djelo posvećenja u svjetlu eshatološke obnove svega u Kristu.“

Pukotine i mogućnosti

Kao novi predsjednik Biskupske konferencije, Aveline ne previđa težinu trenutka. Tradicijski jaki sustavi poput katoličkog školstva pred izazovima su. Sekularizacija se ubrzava, Crkva se sve više povlači iz javnog prostora, a s time dolazi i do „miljeizacije“ – sužavanja Crkve na samo jedan tip ljudi. Aveline upozorava na one koji se u Crkvi više ne osjećaju kao kod kuće.

Ipak, postoje i znakovi vitalnosti: osobito u rastućem broju odraslih katekumena, koji iz godine u godinu sve snažnije oblikuju crkvene rasprave. No, kako ističe, iako su ti brojevi ohrabrujući, oni su i dalje marginalni. Danas se, primjerice, krsti tek svako četvrto dijete iz jedne generacije. To što mnogi u tim krštenjima vide dar Duha Svetoga, ne znači da Crkva smije olako kliknuti „hurra!“, kako sam kaže, već je pozvana pitati se: što nam tim putem Duh Sveti zapravo poručuje?

U tom smislu, izazov nije samo krštenje, već stvarno uključivanje – dom stvaranja za nove, ali i „stare“ članove Crkve. Crkva, ako želi biti vjerna svom poslanju, mora ponovno učiti što znači biti gostoljubiva.

Crkva blizine i osluškivanja

Avelineova vizija Crkve je jednostavna, ali zahtjevna: Crkva koja zna slušati, učiti, skrbiti; Crkva koja, i ako je manjina, ostaje vjesnik Božje misije čovjeku. U društvu koje je sve nesigurnije, upravo takva Crkva, koja širi prostor ljubavi i otvara horizonte nade, može biti dragocjen suputnik. Tu poruku, poručio je Aveline već na svojoj prvoj konferenciji za medije, Crkva mora živjeti i svjedočiti i riječima, i djelima.