Turska protjeruje strane kršćane

Organizacija za ljudska prava ADF International upozorava da turske vlasti, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti, protjeruju stotine kršćana iz zemlje, iako nije zabilježen nijedan slučaj povezan s terorizmom.

Od 2020. godine više od 200 stranih kršćanskih djelatnika dobilo je rješenja o protjerivanju, a ukupno je pogođeno oko 350 osoba. Samo između prosinca 2024. i siječnja 2025., dakle u razdoblju od dva mjeseca, izdano je 35 novih zabrana ulaska u zemlju. Te mjere ne znače samo da protjerani više ne mogu ući u Tursku nego i da mnoge protestantske zajednice ostaju bez svojih duhovnih vođa jer su protjerani često bili zaređeni pastori ili svećenici.

Jasan primjer zlouporabe prava

ADF International trenutačno je uključen u više od trideset sudskih postupaka u kojima kršćani osporavaju odluke o protjerivanju pred turskim sudovima i pred Europskim sudom za ljudska prava.

Lidia Rieder, pravnica iz ADF Internationala, izjavila je da proglašavanje mirnih kršćana prijetnjom za nacionalnu sigurnost predstavlja očitu zlouporabu prava i napad na slobodu vjere i savjesti. Kada vlasti koriste administrativne i imigracijske sustave kako bi isključile ljude samo zbog njihove vjere, time potkopavaju vladavinu prava i same temelje tolerancije i mirnog suživota.

Pooštravanje mjera

Jedan od slučajeva koji je trenutačno pred Europskim sudom za ljudska prava jest slučaj Wiest protiv Turske. Američki državljanin Kenneth Arthur Wiest živi u Turskoj više od trideset godina, ali mu je unatoč tome zabranjen ponovni ulazak u zemlju, iako za njegovo protjerivanje nije iznesen nijedan dokaz o bilo kakvom prekršaju.

ADF International također upozorava da su turske vlasti poduzele dodatne korake kojima nastoje ograničiti prisutnost i djelovanje kršćana u zemlji.

Nema dokazanog slučaja kršćanskog terorizma

Obrazovanje kršćanskih svećenika i pastora u Turskoj strogo je ograničeno. Protestantska sjemeništa ne mogu dobiti pravni status, a podučavanje Biblije zakonom je zabranjeno. Mnoge zajednice nailaze na brojne administrativne prepreke kada pokušavaju iznajmiti ili koristiti prostore za bogoslužje.

Iako je Turska kroz povijest bila poprište nasilnih napada koje su počinile ljevičarske skupine ili kurdski nacionalisti, do danas ne postoji nijedan dokumentirani slučaj terorističkog napada u kojem bi sudjelovali domaći ili strani kršćani.

Crkve pretvarane u džamije

U okviru nacionalističkih nastojanja da se turski identitet poistovjeti s islamom, u posljednjih dvadeset godina više povijesnih crkava pretvoreno je u džamije. Među njima su i slavna Aja Sofija u Istanbulu te crkva Chora, danas Kariye Camii. Takve preinake obično uključuju i prekrivanje kršćanskih freski i ikona pozivajući se na islamske propise.

Posljednjih mjeseci raspravlja se i o budućnosti armenske srednjovjekovne katedrale u Aniju, poznate kao Surp Asdvadzadzin, odnosno Sveta Bogorodica. Nakon što su 1064. godine Seldžuci osvojili grad, katedrala je kratko bila pretvorena u džamiju. Godine 1199. Zakaridi su je ponovno posvetili kršćanskom bogoslužju, ali je nakon potresa 1319. i postupnog propadanja grada pala u ruševine.

Christian Today