U Vatikanu započeo žalbeni postupak u financijskom procesu

Žalbeni sud Vatikanskoga Grada ovoga je tjedna započeo razmatranje žalbi u slučaju tzv. londonskog financijskog skandala, koji je 2023. završio osudom kardinala Angela Becciua i još osmorice optuženih.

Rasprave su otvorene 22. rujna pod predsjedanjem nadbiskupa Alejandra Arellana Cedilla. Suci su pozvani razmotriti žalbe i optuženih i tužiteljstva.

Slučaj, koji od 2018. puni medijske stupce, započeo je istragom ulaganja Državnog tajništva u zgradu u Londonu, a zatim se proširio na optužbe za prijevaru, pronevjeru i druge financijske malverzacije povezane s osobama iz vatikanske administracije.

Složenost optužbi i dokaza te neobično ponašanje uključenih strana upućuju na to da će žalbeni postupak potrajati mjesecima i da će ponovno privući međunarodnu pozornost na vatikanski pravosudni sustav.

Zahtjev za izuzeće tužitelja

Na početku postupka odvjetnici obrane zatražili su izuzeće glavnog vatikanskog tužitelja Alessandra Diddija. Razlog je objava poruka između Genoveffe Ciferri i Francesce Chaouqui, dviju žena optuženih da su utjecale na ključnog svjedoka tužiteljstva, mons. Alberta Perlascu.

Perlasca je godinama bio šef administrativnog ureda Državnog tajništva i glavni suradnik kardinala Becciua, a njegova odluka da surađuje s istražiteljima dovela je do najtežih optužbi protiv kardinala. Kasnije je tvrdio da je upravo Chaouqui, preko prijateljice Ciferri, nesvjesno potaknula njegovu odluku da surađuje s tužiteljstvom.

Chaouqui je javnosti poznata iz skandala „Vatileaks 2.0“, kada je 2016. osuđena zbog odavanja povjerljivih vatikanskih dokumenata. Njezina uloga u ovom procesu dodatno je uzburkala javnost i samu sudnicu.

Objavljene poruke pokazuju da je imala iznenađujuće precizna saznanja o potezima tužiteljstva i detaljima slučaja. U razgovorima s Ciferri obje su žene navodno raspravljale o tome kako usmjeriti Perlascino svjedočenje.

Kardinal Becciu tvrdi da su poruke dokaz pokušaja tužiteljstva da mu namjesti proces i diskreditira istragu.

Tužitelj Diddi obećao je da će do kraja tjedna pisanim putem odgovoriti na zahtjev za izuzeće, ali se ne očekuje da će se povući. Ako ostane u postupku, pitanje njegove nepristranosti moglo bi postati predmet nove žalbe, što bi dodatno usporilo proces.

Proceduralne primjedbe i međunarodne žalbe

Zahtjev za izuzeće samo je jedan od brojnih prigovora. Odvjetnici obrane već su tijekom prvog suđenja tvrdili da je postupak imao ozbiljne nepravilnosti. Najglasnija je bila Becciuova obrana, iako mnoge njihove tvrdnje nisu prošle pravnu provjeru.

Neki optuženici pokrenuli su i međunarodne postupke. Investicijski menadžer Raffaele Mincione, od kojega je Državno tajništvo kupilo londonsku zgradu, obratio se UN-ovu posebnom izvjestitelju za neovisnost sudaca i odvjetnika.

Prvostupanjski sud na gotovo 750 stranica odbacio je prigovore o manjkavostima vatikanskog pravosuđa te izložio dokaze na temelju kojih su izrečene presude. „Vatikanski pravni sustav priznaje načela pravičnog postupka, pretpostavke nevinosti i prava na obranu“, napisali su suci.

Podijeljene presude i nastavak procesa

Iako je tužiteljstvo osiguralo osude protiv devetorice od deset optuženih, suci nisu prihvatili njegovu glavnu tezu o jedinstvenoj kriminalnoj zavjeri. Zaključili su da postoje „potpuni i nepobitni dokazi“ za različita, samo djelomično povezana kaznena djela.

Kardinal Becciu, prvi kardinal kojemu se sudilo kao običnom građaninu nakon reformi pape Franje iz 2021., i dalje tvrdi da je žrtva zavjere. Branio je i preusmjeravanje stotina tisuća eura članovima svoje obitelji, tvrdeći da nitko od toga nije imao koristi – iako se njegova obitelj zbog toga našla pod istragom talijanskog pravosuđa.

Posebno je pozornost privukla uplata od pola milijuna eura samoproglašenoj „privatnoj agentici“ Ceciliji Marogni. Becciu tvrdi da je isplatu odobrio osobno papa Franjo, no pokojni Papa to je porekao u tajno snimljenom razgovoru i kasnije u pismu istaknuo da je novac otišao „na zadovoljenje osobnih sklonosti“.

Žalbeni sud sada može odlučiti svaku točku optužnice ponovno razmotriti, što otvara mogućnost da dio presuda bude potvrđen, a dio poništen.

Slučaj Mincione

Posebno je osjetljiv slučaj Raffaelea Mincionea. On je u Vatikanu osuđen za pronevjeru, no u Velikoj Britaniji ga je početkom godine Visoki sud oslobodio optužbi za prijevaru i urotu. Londonski sud zaključio je da su on i njegove tvrtke postupali u skladu s ugovorima koje su imali s Državnim tajništvom te je čak naložio Vatikanu da mu isplati milijunske sudske troškove.

Mincione i dalje tvrdi da je uvijek postupao u dobroj vjeri, da su njegove investicije bile zakonite u jurisdikcijama u kojima je poslovao i da nije imao nikakvu obvezu štititi Vatikan nakon što je prestao biti njihov partner.

Unatoč tome, u Vatikanu ga čeka pet godina zatvora i najveća financijska odgovornost od svih osuđenih, jer se od njega očekuje da pokrije najveći dio stotina milijuna eura za koje je presuđeno da se moraju vratiti.

„U Vatikanu, i danas, nitko ne traži istinu. Svi traže osvetu“, rekao je Mincione.