Kako je nastala molitva Šema Izrael – povijest, struktura i smisao

U traktatu Brachot 12b–13b Talmud raspravlja o sastavu molitve Šema Izrael.

Kao što je poznato, ova se molitva sastoji od tri odlomka iz Tore: „Veahavta“ („Ljubi Gospodina, Boga svoga“), „Vehaja im šamoa“ („I dogodit će se, ako budete slušali Moje zapovijedi“) te „Vajomer Hashem“ („I reče Gospodin“). No u doba Tanaima – rabina iz razdoblja Mišne – mudraci su razmatrali mogućnost da u molitvu uključe još dva odlomka.

Prvo su željeli uvrstiti Deset zapovijedi, budući da one sažimaju temeljne postulate židovske vjere. Međutim, rabin Jehuda objašnjava da su mudraci od toga odustali jer nisu htjeli da se Deset zapovijedi preuveliča na štetu ostatka Tore. Bojali su se da bi heretici mogli ustvrditi kako se samo Deset zapovijedi treba svakodnevno izgovarati, dok bi ostali dijelovi Tore time bili podcijenjeni.

Upravo kako bi spriječili takve zablude, mudraci su odlučili ne uključiti Deset zapovijedi u Šema. Također su razmatrali da uvrste odlomak iz Tore koji prenosi Bileamove blagoslove upućene Izraelu:
„Pognuo se, legao poput lava i lavice. Tko će ga probuditi? Blagoslovljen tko tebe blagoslivlja, proklet tko tebe proklinje!“ (Br 24,9)

Ove riječi prizivaju sliku večernjeg počinka i jutarnjeg buđenja – trenutke kada nas Gospodin čuva i kad liježemo i kad ustajemo. Zato možemo zaspati spokojno, poput lava, kralja životinja, koji ne strepi pred neprijateljem.

Unatoč uzvišenosti tih stihova, nisu uvršteni u Šema jer bi molitva postala preduga. Mudraci su svjesno izbjegavali nametanje opsežnih i zamornih liturgijskih obrazaca.

Na kraju su uspostavili redoslijed koji i danas vrijedi: najprije „Veahavta“, potom „Vehaja im šamoa“, i na kraju „Vajomer Hashem“. Hijerarhija je pritom sadržajno usmjerena: prvi odlomak izražava prihvaćanje Božjeg kraljevstva, drugi spremnost na izvršavanje zapovijedi, a treći, koji se odnosi na micvu o cicitu (rese na odjeći), dolazi posljednji jer se ona ispunjava isključivo danju. Nasuprot tome, zapovijedi iz prva dva dijela vrijede i danju i noću.

Rabin Jehuda ben Haviwa naglašava da je „Vajomer“ uključen i zbog ključnih tema koje sadržava: Izlazak iz Egipta, prihvaćanje micvota, zapovijed o cicitu, zabranu krivovjerja i idolopoklonstva.

O prihvaćanju micvota govori stih: „I gledat ćete ih i sjećat ćete se svih Gospodinovih zapovijedi.“ Zapovijed o cicitu izražena je u stihu: „I neka sebi načine cicit.“ A Izlazak iz Egipta navodi se u riječi: „Ja sam Gospodin, vaš Bog, koji vas izveo iz zemlje egipatske.“

Preostale dvije teme – hereza i idolopoklonstvo – nisu izrečene izravno, već se na njih aludira. Tako „Ne lutajte za srcem svojim“ rabini tumače kao upozorenje protiv hereze i pogrešnih filozofskih učenja, jer, kako stoji: „Bezbožnik kaže u svom srcu: Nema Boga.“

Izraz „za kojima zastranite (sonim)“ odnosi se na idolopoklonstvo, budući da je zapisano: „I odlutali su (vajisnu) za Baalima“, što implicira da su se okrenuli lažnim božanstvima.

Tako je oblikovana najvažnija i najcentralnija židovska molitva – Šema Izrael. Svaki Židov, učili su rabini, treba je izgovarati kao prvu i posljednju molitvu u životu.

Rabin Avraham Radbil