Tajne i bizarnosti konklava: sve ono što vam nitko nije rekao o izborima pape

Znamo: kardinali u crvenim haljama, bijeli dim, latinski jezik, malo misterija i dosta tišine. No izbori za papu – ti tihi dramaturški spektakli Crkve – kroz povijest su znali izgledati kao politički triler, društveni eksperiment ili sasvim obična komedija zabune.

Dok se 7. svibnja kardinali spremaju ući u novu konklavu i izabrati nasljednika pape Franje, donosimo vam najluđe, najapsurdnije i najzaboravljenije epizode iz povijesti papinskih izbora.

Kad su kardinale morali zaključati da bi se dogovorili

Prva konklava održana je 1241. i bila je sve samo ne sveta i spokojna. Kardinali su se međusobno posvađali do točke paralize, pa ih je rimski moćnik Matteo Rosso Orsini odlučio – zaključati. Doslovno. U jednoj prostoriji. I čekati. Kad je jedan kardinal tijekom “prisilnog team buildinga” preminuo, preostali su, izmučeni, izabrali najstarijeg među sobom – Celestina IV. Čovjek je umro nakon 17 dana, još prije krunidbe.

Najduže kolektivno neodlučivanje u povijesti

Nakon smrti pape Klementa IV. 1268., kardinali su se okupili u Viterbu i odlučili… ništa. Godinama. Doslovno tri godine. Tek 1271. izabrali su novog papu. Ako ste ikad mislili da je vaš tim loš u donošenju odluka – sjetite se njih.

Blitzkrieg s Duha Svetoga

Najkraća konklava dogodila se 1503. – sve je bilo gotovo u nekoliko sati i izabran je papa Julije II. Slično i 1939., kad je Pio XII. izabran već prvog dana, u trećem krugu. Kad Duh Sveti zna što hoće, zna.

Konklave na proputovanju

Nisu sve konklave održane u Rimu. Papa je biran šest puta u Francuskoj, a 1800., zbog straha od Napoleona, kardinali su konklavu premjestili u Veneciju – dovoljno blizu Rimu, a još bliže austrijskoj zaštiti.

Kad papa nije bio ni kardinal

Bartolomeo Prignano, nadbiskup Barija, izabran je 1378. i time započeo najveći crkveni kaos do tada. Njegov je pontifikat pokrenuo crkveni raskol koji je trajao gotovo 40 godina, s tri paralelna pape i puno teološke konfuzije.

Jedina konklava s laicima. I zadnja.

Na saboru u Konstanci 1417. održana je jedina konklava na današnjem njemačkom tlu – i jedina u kojoj su sudjelovali i laici. Izabran je papa Martin V. i svi su se složili da se laicima više ne treba ponavljati pozivnica.

Nije došao, ali je izabran

Nizozemac Adrian VI. izabran je za papu 1522. iako uopće nije bio prisutan u Rimu. Trojica kardinala su mu prenijela vijest, a on ju je prihvatio. Tako je postao jedini papa iz Nizozemske u povijesti.

Austrijski car u konklavi. S mačem.

Tijekom konklave 1769., car Josip II. putovao je Italijom i – jer je mogao – ušao u konklavu. Večerao je s kardinalima, šetao dvoranama i unio mač. Prvi i posljednji laik kojem je to pošlo za rukom.

Kardinal koji nikad nije bio svećenik

Theodulf Mertel, pravnik i laik, postao je kardinal 1858., iako nije bio zaređen. Sudjelovao je u konklavi 1878. i osobno stavio tijaru na glavu papi Leu XIII.

Kad Amerikanci kasne

Prvi američki kardinal John McCloskey zakasnio je 1878. u Rim – stigao je pet dana nakon što je papa već bio izabran. Europa: 1, SAD: 0.

Ali idući Amerikanac bio je na pravom mjestu

Kardinal James Gibbons imao je više sreće – u srpnju 1903., kada je umro papa Lav XIII., već je bio u Rimu i tako postao prvi Amerikanac koji je stvarno sudjelovao u konklavi.

Štednja u Božjoj kuhinji

Crkva je 1922. odlučila malo uštedjeti: umjesto redovnika, za pripremu hrane kardinalima angažirane su časne sestre. Gender Pay Gap? Prisutan i u Vatikanu.

Nisi kardinal, ali imaš glasače

Giovanni Battista Montini, tadašnji nadbiskup Milana, 1958. je navodno dobio nekoliko glasova iako još nije bio kardinal. Pet godina kasnije – već je bio – i postao je papa Pavao VI.

Prva konklava u boji

Konklava 1958. bila je prva u kojoj su sudjelovali kardinali iz Kine, Indije, Sovjetskog Saveza i Afrike. Crkva je, napokon, zakoračila u globalizaciju.

Starci ostaju vani

Na konklavi 1978. prvi put nisu smjeli sudjelovati kardinali stariji od 80 godina. Prvi put u više od 450 godina izabran je papa koji nije Talijan – Poljak Karol Wojtyła.

Prvi papa s juga

Kada je 2013. izabran Jorge Mario Bergoglio, Crkva je prvi put dobila papu iz Latinske Amerike, prvog isusovca na Petrovoj stolici i prvog s imenom Franjo – dosad nepoznatim u papinskoj povijesti.

Ako ništa drugo, sljedeći put kad netko kaže da su izbori za papu dosadni, recite mu: “Znaš li da je austrijski car večerao s kardinalima u konklavi i unio mač?” Pa neka proba nadmašiti to.