Dva nova zbornika o feminističkoj teologiji predstavljena u Zagrebu

Na Sveučilišnom centru Matija Vlačić Ilirik predstavljena su dva nova zbornika koja donose važan doprinos feminističkoj teologiji i suvremenoj teološkoj raspravi.

U organizaciji Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR – CS) u subotu 7. veljače na Sveučilišnom centru Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu predstavljena su dva zbornika izuzetne važnosti za feminističku teologiju i teologiju uopće: „Feminist Theology: Thought and Practice in Central and Eastern European Contexts – Collection of Papers / Feministička teologija – misao i praksa u kontekstima srednje i istočne Europe – Zbornik radova“ (ur. K. Knezović – K. Magda – I. Sever Globan – B. Velčić; Zagreb, 2025.) i „A ti, sestro, govori!“ (ur. A. Th. Filipović – K. Knezović – K. Magda – I. Sever Globan; Zagreb, 2025.).

Dvojezični zbornik „Feminist Theology: Thought and Practice in Central and Eastern European Contexts – Collection of Papers / Feministička teologija – misao i praksa u kontekstima srednje i istočne Europe – Zbornik radova“ (ur. K. Knezović – K. Magda – I. Sever Globan – B. Velčić; Zagreb, 2025.) nastao je kao rezultat Međunarodne znanstvene konferencije održane u Zagrebu, od 20. do 22. rujna 2024. pod naslovom „Feministička teologija – misao i praksa u kontekstima srednje i istočne Europe“. Zbornik su predstavile recenzentica prof. dr. sc. Zilka Spahić-Šiljak i jedna od urednica doc. dr. sc. Katica Knezović.

Zilka Spahić-Šiljak istaknula je kako je feministička teologija na ovim prostorima nužnost, most dijaloga i mira, ali i čin otpora. Nužnost zato što još uvijek svjedočimo duboko pogrešnim predrasudama o feminističkoj teologiji, gdje upravo radovi u ovom zborniku ruše te predrasude pokazujući širinu tema, interdisciplinarnost i metodološku ozbiljnost.

Feministička teologija se pokazuje ne kao teologija protiv Crkve i vjerske zajednice, već teologija za Crkvu koja uključuje sve glasove, ne kao teologija koja odbacuje tradiciju, već ona koja ju kritički preispituje.

Ona je i most dijaloga i mira, naime radovi u zborniku ne ostaju zatvoreni unutar jedne discipline ili konfesionalnog oblika, a feministička teologija, kako nam pokazuje zbornik, ne zadovoljava se apstraktnim govorom već postavlja često neugodna pitanja: „Tko snosi teret rata, siromaštva, skrbi, migracija i nasilja? Čije su suze ostale nevidljive? Kako govoriti o Bogu u svijetu u kojem žene i dalje nerazmjerno plaćaju cijenu sukoba i kriza?“ Ovaj je zbornik i čin otpora, dokument sjećanja puta feminističke teologije u Hrvatskoj i regiji koji nas podsjeća kako se kontinuirano radi, misli i vjeruje, kako ne pristajemo vratiti se u tišinu. Spahić-Šiljak za kraj je poručila kako je feministička teologija za nju način da ostane u vjeri, a ne izda sebe, a ovaj zbornik znak zahvalnosti i nade svim onim ženama koje su ostale, mislile, pisale i povezivale se, bez straha i s vjerom da je drugačija Crkva, drugačija vjerska zajednica, moguća.

Katica Knezović naglasila je kako je zbornik rezultat međunarodne znanstvene konferencije „Feministička teologija – misao i praksa u kontekstu srednje i istočne Europe“, organizirane povodom obilježavanja 15 godina rada hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS). Podsjetila je na sam nastanak organizacije, koji je inicirala prva predsjednica Jadranka s. Rebeka Anić, na kontinuitet rada i važnu ulogu predsjednice Ksenije Magde u odvažnom vodstvu ove malobrojne organizacije u odluci organizacije konferencije. Ukazala je i na pohvale sudionica, uključujući i onu trenutačne predsjednice ESWTR-a Elżbiete Adamiak, koje su daleko od puke kurtoazije, a s obzirom na to da je upravo hrvatskoj sekciji ponuđena organizacija europske konferencije na razini ESWTR-a. Knezović nije zaobišla istaknuti ni važnu ulogu Ekumenske inicijative žena (EIŽ) čija je financijska podrška omogućila održavanje konferencije i tiskanje zbornika, te predsjednice EIŽ-a Carolyn Boyd Tomasović koja je konferenciju oplemenila i izložbom svojih likovnih radova iz ciklusa „Stanja bića“. Nakon što je dala kratki uvid u sadržaj tekstova zbornika, kao urednica je izrazila zahvalnost zbog mogućnosti prijateljevanja s ovim tekstovima i iskazala nadu da će oni koji će čitati i služiti se tekstovima „biti blagoslovljeni pogledima ‘ženskog oka’ i promišljanjem uma blagoslovljena Božjom prisutnošću“.

Drugi zbornik „A ti, sestro, govori!“ (ur. A. Th. Filipović – K. Knezović – I. Sever Globan – K. Magda; Zagreb, 2025.) nastao je u čast dr. sc. Jadranki s. Rebeki Anić povodom njezina 65. rođendana. Zbornik su predstavile recenzentica prof. dr. sc. Zorica Maros i jedna od urednica zbornika prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović.

Ana s. Thea Filipović predstavila je put nastanka i sadržaja zbornika u čast znanstvene savjetnice dr. sc. Jadranke Rebeke Anić, sestre koja kroz svoj nagrađivani znanstveni rad govori desetljećima, unatoč svim pokušajima ušutkavanja. „A ti, sestro, govori!“ podijeljen je na dva dijela gdje u prvom dijelu nalazimo znanstvena istraživanja iz različitih područja. Tako rad Ane Thee Filipović donosi pregled feminističke teologije i njezina značenja za katoličku teologiju i crkvenu praksu. Rad Gordane Barudžije na primjer interdisciplinarno prikazuje pristup u feminističkim teologijama na primjeru radova Jadranke Rebeke Anić. Novozavjetničarka Ksenija Magda u radu „Kako se Bog ‘rodno’ našalio s apostolom Pavlom: Lidija ravna apostolima u Novom zavjetu i kršćanskoj tradiciji“ ističe značenje Lidije iz Tijatire. Starozavjetničarka Bruna Velčić kroz pitanje gostoprimstva uspoređuje bezimenu konkubinu iz Suci 19 i Rutu iz Knjige o Ruti. Gertraud Ladner istražuje korelaciju načina na koji svećenici vide sami sebe i pojave seksualnog zlostavljanja u Crkvi. Suzana Peran i Silvana Burilović Crnov na primjeru Tihane Nemčić bave se pitanjem medijskog prikaza žena u sportu. Svoj doprinos zborniku daje i Marko Medved radom „Katolički narativ o Francuskoj revoluciji – od jednostavnog prikaza do postupnog sazrijevanja“. Irena Sever Globan analizira kako redovnice nastupaju na velikom platnu i prikazuje portretiranje redovnica na filmu kao odraz društvenih promjena. U drugom dijelu zbornika nalazimo stručne priloge, odnosno osvrte na lik i djelo Jadranke s. Rebeke Anić. Zilka Spahić-Šiljak u tekstu „Feminističko duhovno sestrinstvo muslimanke i kršćanke“ piše o suradnji i prijateljstvu sa sestrom Rebekom. Ana Maria Raffai u tekstu „Rebeka – jedna hrvatska bosonoga teologinja“ piše o s. Rebeki, kolegici s fakulteta, kolegici teologinji i doktorskoj mentorici kroz svoje iskustvo, a s. Rebeku vidi kao bosonogu jer unatoč znanju, umijeću i vjernosti Crkvi ne oblači institucionalne cipele. O Anić iz perspektive prijateljstva piše i Elzbieta Adamiak. Ljiljana Matković-Vlašić kao pionirka i autorica knjige „Žena i Crkva“ piše o važnosti doktorske disertacije Jadranke s. Rebeke Anić „Više od zadanog. Žene u Hrvatskoj u 20. stoljeću“ u kojoj se kao važan izvor našla i spomenuta knjiga Matković-Vlašić. Sonja Tomić stilski je obradila manje poznat, književni rad s. Rebeke kroz zbirku pjesama „Titraj dubine“, a Paul M. Zulehner zborniku je doprinio tekstom „Religions as part of the path to peace in our world“. Na kraju zbornika sabrana je bogata bibliografija Jadranke s. Rebeke Anić.

Osvrt Zorice Maros, zbog nemogućnosti sudjelovanja na samoj promociji, pročitala je Bruna Velčić. Maros u osvrtu ističe kako svi radovi slijede ujednačen znanstveni obrazac iako je riječ o zborniku samostalnih radova zbog čega nije moguće govoriti o jedinstvenom metodološkom okviru. Zaključuje kako svaki članak odabranu temu predstavlja kao sustavnu, zaokruženu i znanstveno relevantnu cjelinu. Maros procjenjuje kako se radovi bave nedovoljno zastupljenim temama te tako popunjavaju postojeće akademske praznine i ispunjavaju svrhu društvene opravdanosti znanstvenog rada. Utvrđuje kako se ovaj zbornik pokazuje vrijednim ne samo za feministkinje i one kojima je feminizam područje interesa, nego ponajprije za one kojima feminizam i srodne teme i dalje izazivaju nelagodu, strah i otpor“.