Francuska: Vraća li se kršćanstvo ili samo mijenja svoj oblik?

Tockazarez.hr

14.09.2026

Francuska: Vraća li se kršćanstvo ili samo mijenja svoj oblik?

Foto: Fotolia/Brian Kinney

Veliko zanimanje za skori posjet pape Leona XIV. Francuskoj, kao i sve veći broj mladih odraslih koji traže krštenje, mogli bi ostaviti dojam da se kršćanstvo vraća u jednu od najsekularnijih europskih zemalja. Vatikanska agencija Fides ipak upozorava da je stvarnost složenija: francuski katolicizam istodobno slabi, mijenja se i pokazuje neočekivane znakove života.

Je li Francuska na pragu neke vrste kršćanske renesanse?

Veliko zanimanje za dolazak pape Leona XIV., brzo popunjena mjesta na događajima tijekom njegova posjeta i rast broja mladih odraslih koji traže krštenje mogli bi navesti na takav zaključak.

Vatikanska misijska agencija Fides ipak upozorava da bi bilo prerano govoriti o širem povratku Francuza kršćanstvu.

U analizi objavljenoj uoči Papina posjeta podsjeća se da je 2021. udio Francuza koji se izjašnjavaju kao vjernici pao ispod 50 posto, dok se manje od četvrtine mladih smatra katolicima.

Istodobno pada i broj duhovnih zvanja.

Francuski povjesničar religije Guillaume Cuchet smatra da zato više nije riječ samo o pojedincima koji tijekom života napuštaju vjeru. Francuska se, prema njegovu tumačenju, suočava s drugom ili trećom generacijom ljudi kojima vjera u obitelji više nije prenesena.

Drugim riječima, nije oslabila samo vjerska praksa nego i sam način na koji se vjera desetljećima prenosila s roditelja na djecu.

Milijuni se i dalje osjećaju povezanima s katolicizmom

Slika, međutim, nije tako jednostavna.

Gotovo svaki drugi Francuz, odnosno više od 32 milijuna ljudi, i dalje osjeća određenu povezanost s katolicizmom.

Još je zanimljiviji trend koji se posljednjih godina pojavljuje među mladim odraslim osobama.

Iako broj krštenja djece već desetljećima pada, od proljeća 2021. bilježi se neočekivan rast broja mladih i odraslih koji sami traže krštenje.

Fides zato stanje francuskog katolicizma opisuje kao puno „paradoksa i proturječja“.

Katoličanstvo u Francuskoj više nije dominantan kulturni obrazac kakav je nekada bilo. Umjesto toga, sve se više oblikuje kao mreža manjih, raspršenih, ali često vrlo živih zajednica.

Doseljenici pritom pridonose obnovi katoličke zajednice, dok istodobno raste broj ljudi koji se smatraju duhovnima, ali se ne žele vezati uz određenu religijsku instituciju.

Katolička baština ostaje duboko ukorijenjena

Postoji još jedan karakterističan francuski paradoks.

Mnogi ljudi koji više ne prakticiraju vjeru ili se uopće ne smatraju vjernicima i dalje snažno osjećaju povezanost s katoličkim blagdanima, važnim životnim obredima, svetištima, crkvama i kulturnom baštinom.

Koliko je ta veza duboka pokazao je požar pariške katedrale Notre-Dame 2019., koji je izazvao snažnu emocionalnu reakciju u cijeloj zemlji, daleko izvan krugova praktičnih katolika.

Takva povezanost s kršćanskom baštinom, međutim, može poprimiti i identitetsku i političku dimenziju.

Fides upozorava da se religijska baština ponekad politizira i koristi za definiranje navodno nepromjenjivog nacionalnog identiteta, ali i za određivanje onih koje se predstavlja kao njegove „neprijatelje“.

Kršćanstvo tada prestaje biti prvenstveno pitanje vjere i postaje oznaka kulturne ili političke pripadnosti.

Papu čekaju kao zvijezdu

Upravo u takvu Francusku krajem rujna stiže papa Lav XIV.

Zanimanje za njegov posjet pokazalo se iznimno velikim, a raspoloživa mjesta za pojedina događanja brzo su popunjena.

Francuski dnevnik Le Parisien fenomen je sažeo naslovom: „Kao Beyoncé: zašto mladi katolici Lava XIV. očekuju poput superzvijezde“.

Mnoštvo koje će dočekati Papu ipak samo po sebi nije dokaz povratka Francuske nekadašnjem obliku katolicizma.

Prije govori o neobičnoj fazi kroz koju francusko kršćanstvo prolazi: sekularizacija se produbljuje, obiteljski prijenos vjere slabi, ali istodobno opstaje snažna povezanost s kršćanskom baštinom, nastaju nove male zajednice i raste zanimanje dijela mladih za vjeru.

Zato možda nije najzanimljivije pitanje vraća li se kršćanstvo u Francusku.

Zanimljivije je što nastaje od kršćanstva u zemlji u kojoj je njegov stari oblik očito završio.