Parolin u UN-u: Srce čovjeka, a ne ugovori, mijenja svijet

Kardinal državni tajnik Svete Stolice Pietro Parolin primio je Nagradu za mir u New Yorku i pozvao Ujedinjene narode na diplomaciju susreta, naglasivši kontinuitet vizije pape Leona XIV. s velikim „papama mira“ 20. stoljeća.

Svijet ne mijenjaju ugovori, nego srce čovjeka – poručio je kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, tijekom posjeta New Yorku, gdje mu je uručena prestižna međunarodna nagrada Path to Peace. Tom je prigodom istaknuo i kako novi papa, Leo XIV., nastavlja put kojim su kročili njegovi mirotvorni prethodnici poput Pavla VI., Ivana Pavla II. i Franje.

Renomiranu nagradu dodjeljuje Zaklada Path to Peace, a Parolinu je uručen u ponedjeljak navečer po lokalnom vremenu. U obrazloženju stoji da se radi o priznanju za njegov neumoran rad na promicanju pravde i mira u ime Svetoga Oca. U govoru zahvale Parolin je istaknuo kako mir nije rezultat pukih političkih dogovora, nego duboke unutarnje promjene: “Ne mijenjaju svijet ugovori, nego srce čovjeka.” Dodao je da ovu nagradu doživljava i kao priznanje svima koji svakodnevno, zajedno s papom, grade viziju pravednijeg i humanijeg svijeta.

Govoreći o ulozi Svete Stolice u međunarodnim mirovnim naporima, Parolin je podsjetio na bogatu povijest vatikanske diplomacije te na proročku snagu papinskih poruka mira. Prisjetio se poziva Pavla VI. na moralnu obnovu, Ivanovih Pavlovih govora o odgovornosti naroda te kulture dijaloga koju je razvijao papa Franjo. U tom svjetlu, osobito je naglasio važnost aktualnog Svetog jubileja, koji podsjeća i na povijesne posjete papa Ujedinjenim narodima – Pavla VI. 1965., Ivana Pavla II. 1995. i Franje 2015. Svaki od tih posjeta bio je snažna poruka o dostojanstvu i odgovornosti koje nadilaze nacionalne granice.

U sklopu posjeta New Yorku, Parolin se obratio i Ujedinjenim narodima povodom nedavne izbore pape Leona XIV. Pozvao je međunarodnu zajednicu da se u vremenu obilježenom podjelama, ratovima i globalnim krizama – od klimatskih promjena do migracija i izazova umjetne inteligencije – ponovno okrene diplomaciji susreta, koju promiče novi Papa.

“Sveti Otac odlučan je u namjeri da podupre Ujedinjene narode kao prostor dijaloga, gdje države mogu uvažavati glasove svojih naroda i zajedno tražiti odgovore na najveće izazove čovječanstva”, poručio je Parolin.

U svijetu koji sve više vjeruje da je diplomacija stvar protokola, a mir posljedica algoritma, Parolinova rečenica o srcu čovjeka zvuči gotovo skandalozno staromodno. No možda je upravo u toj staromodnosti skrivena njezina subverzivna snaga. Jer, kao što bi rekao jedan srednjovjekovni mistik (ili možda suvremeni cinik): svijet će prije izumiti stroj za samoodrživi rat nego formulu za trajni mir.

Kada kardinal govori o hrabrosti i kreativnosti potrebnoj za mir, on ne poziva na sentimentalnost, nego na lucidnu spremnost da se nadvlada logika hladnog interesa. Možda nas upravo zbog toga podsjeća na Pavla VI., Ivana Pavla II. i Franju – ne zato što je jednak njima, nego zato što zna da se mir ne nasljeđuje. Mir se ne štampa u enciklikama. On se ispisuje u pukotinama između naroda, u tišini diplomatskih hodnika, ali ponajprije – u srcima onih koji su spremni riskirati neuspjeh da bi pokušali razumjeti drugoga.

A to, u vremenu u kojem svi žele biti u pravu, ostaje najrjeđa i najpotrebnija vrlina.