Münchenska nadbiskupija uvodi pravila za postupanje u slučajevima duhovnog zlostavljanja

Osjetljivost za duhovno zlostavljanje u Crkvi sve je veća, no pravno postupanje u takvim slučajevima i dalje je složeno. U Münchenskoj i Freisinškoj nadbiskupiji ubuduće će za to postojati jasna pravila.

Münchenska i Freisinška nadbiskupija uvodi postupak za rješavanje slučajeva duhovnog zlostavljanja. Od 1. svibnja na snagu stupa „Pravilnik o postupanju u slučajevima duhovnog zlostavljanja u Münchenskoj i Freisinškoj nadbiskupiji“, objavljen u najnovijem službenom glasilu nadbiskupije. Cilj pravilnika jest „pravodobno otkrivanje nepravilnosti, njihovo trajno uklanjanje te osiguravanje skrbi za sve pogođene duhovnim zlostavljanjem“. U tu svrhu pravilnik predviđa uspostavu kontaktno-savjetodavnog mjesta kojem se mogu obratiti pogođene osobe. Osim toga, uređuje postupak pružanja pomoći, intervencije i mogućih disciplinskih mjera.

Pozadina novog pravilnika jest radni dokument Njemačke biskupske konferencije o zloupotrebi duhovnog autoriteta, objavljen 2023. godine. Pravilnik se primjenjuje na sva potencijalno zlostavljačka ponašanja klerika, kao i zaposlenih i volontera u crkvenim ustanovama na području nadbiskupije. Vlastitu definiciju duhovnog zlostavljanja pravilnik ne donosi, nego se poziva na dokument Njemačke biskupske konferencije. Taj dokument duhovno ili spiritualno zlostavljanje moći razumije kao zloupotrebu duhovne službe i s njom povezanih institucionalnih odnosno strukturnih oblika moći, pri čemu počinitelji drugima nameću vlastita posebno religijska shvaćanja, vrijednosti ili uvjerenja te ih prisiljavaju na određena ponašanja i postupke.

Biskup može izreći disciplinske mjere

Osobe pogođene duhovnim zlostavljanjem u nadbiskupiji će se ubuduće moći obratiti kontaktno-savjetodavnom mjestu pri ordinarijatu ili neovisnim osobama za kontakt. Te su osobe zadužene za zaprimanje prijava sumnje i postupanje po njima. Kontaktiranje i savjetovanje u načelu su povjerljivi. Iznimke su moguće kada je potrebno spriječiti opasnost za pogođenu osobu ili treće osobe.

Ako osobe za kontakt ili kontaktno-savjetodavno mjesto utvrde dovoljno elemenata sumnje, slučaj se, uz suglasnost pogođene osobe, prosljeđuje intervencijskom uredu nadbiskupije. Taj ured, među ostalim, provjerava postoji li moguća kažnjivost prema državnom ili crkvenom pravu te, ako je potrebno, podnosi prijavu.

Svi slučajevi prijavljuju se posebnom tijelu za početnu procjenu, koje razmatra predmet i mjesnom ordinariju, dakle dijecezanskom biskupu, generalnom vikaru ili nadležnom biskupskom vikaru, daje preporuke za daljnje postupanje. Pravilnik osobito predviđa kanonske vizitacije zajednica, praćenje optuženih osoba te disciplinske mjere koje se mogu izreći dekretom mjesnog ordinarija. Za optužene vrijedi pretpostavka nevinosti. Dekreti se mogu preispitati redovitim crkvenopravnim putem.

Uz postupke za rješavanje slučajeva sumnje na duhovno nasilje, pravilnik predviđa i izradu edukativnih materijala te uključivanje te teme u početnu, trajnu i dodatnu formaciju.

Duhovno zlostavljanje još nije uređeno kao posebno kazneno djelo u crkvenom pravu

Za razliku od seksualiziranog nasilja, duhovno nasilje u crkvenom kaznenom pravu zasad nije uvedeno kao zasebno kazneno djelo. Crkvenopravno procesuiranje duhovnog zlostavljanja moguće je samo u vrlo ograničenoj mjeri. „Duhovno zlostavljanje kao složen sustav nije kvalificirano kao kazneno djelo ni u crkvenom kaznenom pravu, uključujući reformiranu verziju iz 2021., ni u državnom kaznenom zakonodavstvu“, navodi se u radnom dokumentu Njemačke biskupske konferencije.

Kao odredbe crkvenog kaznenog prava koje djelomično mogu obuhvatiti duhovno zlostavljanje, dokument navodi zloupotrebu znanja stečenog u ispovijedi, zloupotrebu službe i povredu službenih dužnosti, povredu ispovjedne tajne ili dobrog glasa te prisiljavanje na seksualne čine.

Dikasterij za nauk vjere objavio je 2024. godine da radna skupina, sastavljena od predstavnika Dikasterija za nauk vjere i Dikasterija za zakonodavne tekstove, priprema uvođenje novog kaznenog djela u crkveno kazneno pravo. Kasnije je prefekt Dikasterija za nauk vjere Víctor Manuel Fernández pojasnio da bi planirano kazneno djelo duhovnog zlostavljanja prije svega trebalo obuhvatiti seksualizirano nasilje kojem prethodi duhovna manipulacija. Trenutačno stanje vatikanskih planova nije poznato.

katholisch.de