Biblija i žene: veliki projekt vraćanja prešućenih glasova u teologiju

U Zagrebu je predstavljen međunarodni projekt „Biblija i žene“, enciklopedijski niz od 21 sveska posvećen Bibliji, povijesti tumačenja i prešućenim ženskim glasovima u teologiji.

U subotu, 18. travnja 2026., na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju „Matija Vlačić Ilirik“, u organizaciji Centra i Hrvatske sekcije Europskog društva žena u teološkom istraživanju (ESWTR-CS), održano je predstavljanje međunarodnog istraživačkog projekta „Biblija i žene. Egzegeza, kultura i povijest“, urednica Charlotte Methuen, Irmtraud Fischer, Mercedes Navarro Puerto i Adriane Valerio.

Radi se o međunarodnom, interdenominacijskom i multidisciplinarnom projektu iznimne vrijednosti za teologiju. Kako je navedeno na mrežnoj stranici projekta, projekt se kritički bavi Biblijom i poviješću tumačenja, ali i načinima na koje je religija oblikovala rodne identitete i uloge, stereotipe i odnose između muškaraca i žena u zapadnoj kulturi, posebno načinima na koje pozivanje na Bibliju i tradiciju legitimira rodnu nejednakost. U tom smislu projekt je okupio niz znanstvenica iz područja biblijske egzegeze, povijesti Crkve i kulturne povijesti, umjetnosti, prava, filozofije, a rezultirao je 21 sveskom koji su prilikom predstavljanja donirani Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju „Matija Vlačić Ilirik“.

Na predstavljanju ovog važnog projekta govorile su jedna od urednica, prof. dr. Irmtraud Fischer, doc. dr. sc. Bruna Velčić, dr. sc. Dalibor Milas i dr. sc. Jadranka s. Rebeka Anić. Predstavljanje je moderirala izv. prof. dr. sc. Irena Sever Globan, a dr. sc. Ksenija Magda prevodila je izlaganje Irmtraud Fischer.

Dvadeset i jedan svezak o Bibliji, povijesti tumačenja i ženskim glasovima

Fischer je predstavila nastanak projekta kao napora mreže istraživačica koje su odlučile u teologiju i povijest čvrsto i neizbrisivo utkati glasove žena, od biblijskih žena do suvremenica, a koje svojim djelom skidaju patrijarhalne i androcentrične naslage tumačenja religije i stvarnosti.

Predstavila je i urednički plan, odnosno prikazala kako je uređeno ovo enciklopedijsko izdanje te kako je 21 knjiga, od kojih svaka broji tristotinjak stranica, podijeljena u smislene cjeline. Cjelinu Hebrejske Biblije, odnosno Starog zavjeta, čine tri knjige: „Tora“, „Proroštvo i rod u Hebrejskoj Bibliji“ te „Spisi i kasnije mudrosne knjige“. Druga cjelina je Novi zavjet, koju čine knjige „Evanđelja – narativ i povijest“ i „Novozavjetne poslanice“. Nisu preskočile ni apokrife, koje su podijelile u dvije knjige: „Rani židovski spisi“ i „Rani kršćanski spisi“. Kroz „Talmud“ i „Židovski srednji vijek i moderno razdoblje“ obrađene su židovske interpretacije, a kroz knjige „Crkveni Oci“ i „Biblijske žene u patrističkoj egzegezi“ patristički period. Srednji vijek i rano moderno razdoblje obrađeni su u knjigama „Rani srednji vijek“, „Visoki srednji vijek“ i „Renesansa žena – pitanja i debate“. Razdoblje reforme i revolucije obuhvaćeno je knjigama „Protestantska reformacija i katoličke reforme u sjevernoj i centralnoj Europi“, „Protestantska reformacija i katoličke reforme u južnoj Europi“ te „Prosvjetiteljstvo i obnova“. Takozvano dugo devetnaesto stoljeće čine svesci „Pronalaženje sebe. Žene i Biblija u 19. stoljeću“ i „Odlazak u modernost nasuprot držanju uz zastarjelo – Ženska biblijska hermeneutika u kontekstu modernog doba“. Suvremeni period čine „Feministički biblijski studiji u dvadesetom stoljeću: istraživanje i pokret“ i „Suvremeni trendovi“.

Posebnu važnost ovog izdanja Fischer vidi u očuvanju povijesnog kontinuiteta jer bez povijesti nemamo budućnost. Istaknula je kako je istraživački rad pokazao kako su prije 40 godina otvorile teme za koje su mislile da su nove, iako se radi o temama za koje su se žene zalagale još u 19. stoljeću. U tom smislu enciklopedijski niz „Biblija i žene“ predstavlja glasove ne samo suvremenih istraživačica danas, već istraživačica kroz cijelu povijest, počevši s onima koje nalazimo u samoj Bibliji.

Tora čitana iz feminističke, kritičke i transformativne perspektive

Starozavjetničarka Bruna Velčić prikazala je sadržaj i važnost knjige „Tora“ te naglasila kako je svezak feministički, kritički, povijesni i transformativni.

„Kao netko tko nije imao sreću ni mogućnost da tijekom teološkog i biblijskog obrazovanja uči o feminističkoj teologiji ili od feminističkih egzegetkinja, mogu samo zahvaliti na ovom svesku i radovima koje sadrži. Kao što se vidi iz svega što sam izložila, oni razotkrivaju kako su biblijski tekstovi nastajali i bili prenošeni u patrijarhalnim društvenim kontekstima te stoga prvenstveno reflektiraju androcentrične perspektive. Ukazuju na to kako pojedine klasične interpretacije pridonose legitimizaciji rodnih hijerarhija i patrijarhalnih struktura. No oni također reinterpretiraju biblijske pripovijesti promatrajući žene ne kao pasivne ili sporedne likove, već kao aktivne subjekte te potiču čitateljice i čitatelje na aktivno promicanje pravednosti te dostojanstva i jednakosti žena u Crkvi i društvu.“

Trinaest minuta šutnje i teološka povijest utišanih glasova

Dalibor Milas izlaganje je započeo slučajem femicida u kojem je žena, netom prije nego što je ubijena, punih trinaest minuta bježala od počinitelja i tražila pomoć okoline. Pomoć nije dobila, prostor je ostao nijem, a ona mrtva. Tih trinaest minuta simptom su dubljeg moralnog i društvenog poremećaja u kojem ta šutnja ima svoju povijest, između ostalog i teološku, istaknuo je Milas. Objasnio je kako teološka povijest nerijetko toksičnih tumačenja ne ostaje u knjigama, već oblikuje moralne instinkte, uči koga treba slušati, a koga ignorirati, čiji se glas čuje i računa, a čiji ne, čime povijest teologije postaje tiha pedagogija naših reakcija u danom trenutku. „Ovaj je projekt čin vraćanja, otpora amneziji utišanih i ignoriranih glasova žena. Ovaj projekt nije samo zapis o onome što je zaboravljeno, već prijedlog kakva bi naša budućnost mogla biti, uvažavajuća za sve“, utvrdio je.

Feministička teologija nije protiv tradicije, nego protiv njezine instrumentalizacije

Jadranka s. Rebeka Anić u svom je obraćanju izložila kako je došlo do vrijedne donacije ovog enciklopedijskog izdanja, ističući kako donacija nije nastala kao rezultat dogovora između dvije teološke institucije, već kao plod povezanosti teologinja kroz rad ESWTR-a, čija je Irmtraud bila predsjednica. Njezino zanimanje za rad teologinja zemalja istočne Europe i njezina neupitna podrška glasovima žena u teologiji, radu ESWTR-a i njegove hrvatske sekcije manje su vidljivi, ali za razvoj teologije i feminističke misli ključni. Osvrćući se na izdanje „Biblija i žene“, Anić je napomenula kako sabrana djela jasno upućuju na to da feministička teologija nije protiv tradicije, već nam pomaže da tradiciju vidimo jasnije, lišenu ideoloških instrumentalizacija religije i teologije.

Zalog za drukčiju budućnost teologije i društva

Neosporna vrijednost ovog pionirskog i teološki iznimno vrijednog projekta, prevedenog na engleski, njemački, talijanski i španjolski jezik, oživljava i održava povijesni kontinuitet često prešućenih ili androcentrično interpretiranih ženskih glasova. Kao takav, ovaj projekt je pothvat očuvanja tradicije lišene selektivne romantizacije i ideološke instrumentalizacije. Možda najvažnije, zalog je za budućnost teologije i društva u kojem rodna neravnopravnost neće biti norma, a religija jedan od stupova očuvanja neravnopravnosti.