Biskup Osla pokreće postupak za beatifikaciju nobelovke Sigrid Undset

Norveški biskup Fredrik Hansen najavio je pokretanje prvih koraka prema otvaranju postupka za beatifikaciju i kanonizaciju Sigrid Undset, dobitnice Nobelove nagrade za književnost i jedne od najvažnijih katoličkih intelektualki 20. stoljeća.

Biskup Osla objavio je to 8. srpnja tijekom mise na tradicionalnom hodočašću na otok Selju, u čast svete Sunnive, mučenice iz 10. stoljeća koja se časti kao prva norveška svetica. Ovogodišnje hodočašće poklopilo se sa stotom obljetnicom Undsetina posjeta Selji, mjestu koje se smatra kolijevkom norveškog kršćanstva.

U propovijedi je Hansen rekao da je, snagom službe koja mu je povjerena, započeo rad kako bi se postupak za beatifikaciju mogao službeno otvoriti ove jeseni.

Ako postupak bude dovršen, Sigrid Undset mogla bi postati druga norveška svetica nakon svete Sunnive te druga dobitnica Nobelove nagrade koja bi bila kanonizirana, nakon Majke Terezije iz Kalkute.

Prije odluke o pokretanju postupka biskup Hansen proučio je njezin život i zaključio da postoje jasni znakovi glasa svetosti i pobožnosti. Mogućnost otvaranja kauze predstavljena je potom Nordijskoj biskupskoj konferenciji i stručnjacima za život i djelo Sigrid Undset.

„Sigrid Undset živjela je vjeran kršćanski život u svijetu obilježenom nemirom. Čvrsto je stajala u katoličkoj vjeri. Suprotstavila se nacizmu i zauzimala se za slobodu Norveške“, rekao je Hansen za The Pillar.

Dodao je da je bila prijateljica siromašnih, braniteljica života te autorica duboko katolički nadahnutih djela koja su mnoge učvrstila u vjeri.

Sigrid Undset rođena je 20. svibnja 1882. u Kalundborgu u Danskoj, a odrasla je u Kristianiji, današnjem Oslu. Svjetsku književnu slavu stekla je trilogijom „Kristin Lavransdatter“, objavljenom između 1920. i 1922. godine.

Nakon dubokog proučavanja katoličke vjere i srednjovjekovnog kršćanstva, primljena je u Katoličku Crkvu 1. studenoga 1924. u kapeli sv. Torfinna u Hamaru. Godine 1928. postala je laička dominikanka, a iste je godine primila Nobelovu nagradu za književnost.

Nakon nacističke invazije na Norvešku 1940. otišla je u progonstvo u Sjedinjene Američke Države, gdje je neumorno govorila i pisala u korist slobodne i demokratske Norveške. Umrla je 10. lipnja 1949. u Lillehammeru, u 67. godini života.

Objavu je pozdravio i biskup Erik Varden, trapist, pisac i biskup zadužen za teritorijalne prelature Trondheim i Tromsø. Varden je istaknuo kako Undset nipošto nije „svetica od gipsa“. Njezin kršćanski put bio je obilježen borbama, a upravo zato njezino svjedočanstvo i danas snažno progovara.

„Poznavala je složenost života i ljubavi. Kada njezin život promatramo s vremenskim odmakom, vidimo da je uistinu živjela herojske kreposti“, rekao je Varden.

Prema njegovim riječima, Undset je bila jedna od najvažnijih katoličkih intelektualki prošlog stoljeća, autorica koja je svoje stvaralačke darove stavila u službu Kristove istine, ali i neustrašiva zagovornica pravde. Posebno je istaknuo njezino protivljenje nacizmu, majčinsku brigu za kćer s invaliditetom te dubok molitveni život.

Varden je dodao kako ga već godinama pogađaju znakovi spontane pobožnosti prema Sigrid Undset koji se pojavljuju diljem svijeta. Ta pobožnost, smatra on, ne proizlazi samo iz ljubavi prema njezinu književnom djelu, nego i iz osjećaja da je Undset doista bila i ostala „Božja prijateljica“.

„Njezino svjedočanstvo nenametljive pobožnosti i inteligentnog integriteta upravo je ono što nam je potrebno ovdje i sada“, rekao je Varden.

Postupci za kanonizaciju u pravilu se otvaraju u biskupiji u kojoj je kandidat umro. Budući da se Lillehammer nalazi u nadležnosti biskupije Oslo, upravo ta biskupija pokreće prve službene korake.

Kada biskupija formalno otvori istragu o životu, djelima, spisima i glasu svetosti neke osobe, kandidat dobiva naslov sluge Božjega, odnosno službenice Božje. Nakon završetka biskupijske faze, dokumentacija se šalje Dikasteriju za kauze svetaca u Vatikanu, gdje je proučavaju povjesničari, teolozi i drugi stručnjaci.

Ako papa prizna da je kandidat živio herojske kreposti, proglašava se časnim slugom Božjim, odnosno časnom službenicom Božjom. Za proglašenje blaženim obično je potrebno priznato čudo po njegovu ili njezinu zagovoru, a za kanonizaciju još jedno potvrđeno čudo.