Pizzaballa: U Izraelu se više ne govori o miru

Tri godine nakon Hamasova terorističkog napada 7. listopada 2023., u Izraelu se gotovo više i ne govori o mirovnom procesu. Jeruzalemski latinski patrijarh, kardinal Pierbattista Pizzaballa, upozorava na sve dublje podjele, rastuće nepovjerenje i teške životne uvjete u Gazi i na Zapadnoj obali.

Nakon susreta s papom u Rimu kardinal Pizzaballa govorio je za vatikanske medije o ozračju nepovjerenja koje sve snažnije obilježava život u Svetoj zemlji. Ono je prisutno i među kršćanskim zajednicama te palestinskim stanovništvom Zapadne obale, gdje ljudi, suočeni s nasiljem i nesigurnošću, sve teže pronalaze zaštitu.

„Ljudi na Zapadnoj obali ne znaju kome se obratiti ni od koga zatražiti pomoć. Najviše zabrinjava potpuni izostanak zakona i vladavine prava“, upozorio je kardinal.

Ni u Gazi nema znakova poboljšanja. Humanitarni uvjeti, prema njegovim riječima, nisu se popravili, nego su postali još teži, a stanovništvo je sve iscrpljenije.

Izraelsko društvo sve je podijeljenije

Umor i duboke podjele, smatra Pizzaballa, danas obilježavaju i izraelsko društvo.

„Bivši predsjednik Reuven Rivlin svojedobno je govorio o izraelskim plemenima, misleći pritom na različite skupine unutar izraelskog društva. Danas su te podjele još izraženije. U Izraelu se više ne govori o mirovnom procesu niti se vjeruje da je moguće rješenje s dva naroda i dvije države.“

Prema kardinalovim riječima, prevladava opći osjećaj izgubljenosti, praćen i određenom ljutnjom prema ostatku svijeta.

„Ukratko, ljudi imaju osjećaj da ih nitko ne sluša i ne razumije.“

Kršćani dijele sudbinu ostalih stanovnika

Ozračje nesigurnosti i straha od budućnosti snažno pogađa i kršćane, koji čine svega 1,9 posto izraelskog stanovništva.

„Kršćani ne žive u nekom zasebnom svijetu. Oni proživljavaju isto što i svi ostali“, istaknuo je Pizzaballa.

Iseljavanje danas pogađa i Izraelce i Palestince, Židove, muslimane i kršćane. Ipak, njegove su posljedice osobito vidljive u malobrojnoj kršćanskoj zajednici.

„Kod nas je to izraženije jer nas je malo, ali razlozi su isti: nedostatak povjerenja i strah od budućnosti. Kršćani se pritom suočavaju i s gospodarskim poteškoćama koje su usko povezane s političkim prilikama.“

Napadi i zastrašivanje kršćana u Jeruzalemu

Jeruzalemskog patrijarha zabrinjavaju i slučajevi nasilja i zastrašivanja kršćana koji se bilježe posljednjih godina, osobito u Jeruzalemu.

Takvi su incidenti, pojašnjava, uglavnom ograničeni na pojedine dijelove grada, ponajprije područje oko Armenske četvrti, gdje se susreću židovska, kršćanska i muslimanska četvrt.

„Incidenti se i dalje događaju, premda nisu jednako učestali, a čini se da ih je posljednjih mjeseci nešto manje. Istodobno, mediji i nadležne institucije počeli su tom problemu posvećivati više pozornosti.“

Zapadna obala: Sve više nasilja, sve manje pravne zaštite

Posebno je zabrinjavajuće stanje na Zapadnoj obali, gdje se palestinske zajednice suočavaju sa sve nasilnijim napadima izraelskih doseljenika. Pizzaballa redovito posjećuje te zajednice i razgovara s njihovim stanovnicima.

„Ljudi su duboko zabrinuti i uplašeni zbog stanja koje se neprestano pogoršava, osobito u područjima poput Taybeha i Abouda te u okolnim selima, gdje poljoprivreda još uvijek ima presudnu ulogu u životu obitelji.“

Najveći problem, naglašava, nije samo nasilje nego i potpuni izostanak pravne zaštite.

„Najviše zabrinjava taj potpuni izostanak zakona i vladavine prava. Upravo traje berba maslina, ali masline se kradu, a ljudima se onemogućuje pristup njihovim poljima.“

Takvi događaji dodatno produbljuju nepovjerenje i zabrinutost palestinskog stanovništva, koje više ne zna kome se obratiti ni od koga zatražiti zaštitu.

„Namjeravam se ponovno vratiti u Gazu“

Kardinal Pizzaballa osvrnuo se i na stanje u Gazi, gdje približavanje zime dodatno otežava život stanovništvu iscrpljenom dugotrajnim ratom i humanitarnom krizom.

Iako je 10. listopada navršena godina dana od sporazuma o prekidu vatre, životni uvjeti nisu se poboljšali.

„U Gazu svakako treba otići i zato se namjeravam ponovno vratiti. Humanitarno stanje nije se nimalo popravilo. Stvarni životni uvjeti stanovništva, koje živi u šatorima, na pijesku i bez odgovarajućih higijenskih uvjeta, nisu postali bolji. Naprotiv, još su gori.“

Jeruzalemski patrijarh pritom upozorava da pozornost međunarodne javnosti ne smije oslabjeti.

„Moramo učiniti sve da pozornost ne oslabi jer ćemo samo tako, prije ili poslije, moći ozbiljno pristupiti obnovi i pronaći put prema okončanju ove strašne situacije.“

Vatican News