Kardinali Cupich i Nemet iz Rijeke poručili: Mir nije zadaća samo političara, nego svakoga od nas

Kršćanstvo se ne smije pretvoriti u sredstvo nacionalizma, kulturnih ratova i političkih podjela, poručili su kardinali Blase J. Cupich i Ladislav Nemet na javnoj tribini održanoj u Rijeci u okviru Mediteranskih teoloških susreta.

Na javnoj tribini „Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma“, održanoj 14. srpnja u Velikoj dvorani Riječke nadbiskupije, sudjelovali su kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup Chicaga, i kardinal Ladislav Nemet, nadbiskup Beograda.

U razgovoru koji je moderirala novinarka HRT-a Morana Kasapović kardinali su govorili o ratovima, nacionalizmu, kulturnim sukobima, migracijama, položaju mladih, sinodalnosti i odgovornosti Crkve u društvu obilježenom sve dubljim podjelama.

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a tribini su, uz sudionike Mediteranskih teoloških susreta, nazočili građani te predstavnici različitih vjerskih zajednica, akademskog i javnog života.

Mir počinje zaštitom dostojanstva svakog čovjeka

Govoreći o ratovima i sve češćim globalnim sukobima, kardinal Cupich istaknuo je da je temeljna zadaća kršćana stvarati siguran svijet za svakog čovjeka, neovisno o njegovoj vjeri, naciji ili drugoj pripadnosti.

„Kada štitimo prava svakoga ljudskog bića, pokazujemo dosljednost Evanđelju. Ne zastupamo političke programe niti bilo čiju stranu, nego dostojanstvo svake osobe. Crkva mora biti glas svih koji trpe, a ne samo kršćana“, poručio je Cupich.

Upozorio je da podjele često nisu slučajne, nego nastaju kao rezultat svjesne manipulacije ljudskim strahovima i stvaranja osjećaja ugroženosti.

„Postoje ljudi i strukture koje žele posijati podjele među nama. Zato svaki krštenik mora preuzeti odgovornost za izgradnju mira. To nije posao samo političara ili biskupa, nego svakoga od nas“, naglasio je.

Nemet: Najprije smo Božji narod, a tek onda pripadnici nacija

Kardinal Ladislav Nemet upozorio je da je jedna od najvećih kušnji Crkve u jugoistočnoj Europi poistovjećivanje nacionalnog i kršćanskog identiteta.

Podsjetio je da su Crkve tijekom povijesti često čuvale jezik, kulturu i identitet naroda pod stranom vlašću, ali je naglasio kako je danas potrebno vratiti se izvornoj crkvenoj misiji.

„Najprije smo Božji narod, a tek onda Hrvati, Mađari, Srbi ili pripadnici drugih naroda. Krštenje određuje naš identitet, a ne nacionalna pripadnost. Kultura je važna, ali ne smije određivati način na koji živimo svoju vjeru“, rekao je Nemet.

Dodao je da su mnoge nacionalističke emocije u suprotnosti s kršćanskom porukom te da Crkva mora ostati prostor otvorenosti i susreta, a ne isključivanja.

Kršćanstvo nije identitetski projekt ni ekskluzivni klub

Govoreći o kulturnim ratovima koji sve snažnije obilježavaju zapadna društva, ali i Hrvatsku, kardinal Cupich upozorio je na opasnost pretvaranja kršćanstva u politički i identitetski projekt zatvoren prema drugima.

„Crkva nije ekskluzivni klub. Njezino je poslanje širiti prostor za druge, izlaziti na margine i donositi Evanđelje. Papa Franjo često je govorio da Crkva ne smije biti muzej, nego poljska bolnica koja liječi rane svijeta“, kazao je Cupich.

Nemet se osvrnuo i na javna molitvena okupljanja, istaknuvši da nije sporno javno moliti, nego se treba pitati uključuje li takva molitva druge ili ih dodatno isključuje.

„Misija Crkve nije stvarati skupine koje sebe smatraju jedinim autentičnim predstavnicima vjere. Crkva mora biti otvorena svima. Ne trebamo graditi kulturu sukoba, nego kulturu mira koja počinje u našim vlastitim srcima“, rekao je.

Upozorio je da se mir ne može graditi sve dok ljudi razmišljaju isključivo kroz podjelu na „nas“ i „njih“.

„Ne možemo očekivati da će se drugi promijeniti ako najprije sami ne pročistimo vlastito srce od mržnje. Mržnja najviše razara onoga tko je nosi“, naglasio je Nemet.

Pomirenje ne počinje u parlamentima

Govoreći o porukama mržnje i ekstremizma u javnom prostoru, Cupich je istaknuo da Crkva mora pomoći ljudima razumjeti kako mržnja najprije razara osobu koja joj se prepusti.

Prisjetio se događaja s početka svoje svećeničke službe, kada je jedan čovjek grubo vrijeđao njegova župnika. Nakon što mu je izrazio žaljenje zbog pretrpljenih uvreda, župnik mu je odgovorio kako je on takve riječi morao slušati samo nekoliko minuta, dok čovjek koji u sebi nosi toliku gorčinu mora s njom živjeti cijeli život.

„Mržnja oduzima čovjeku mir, slobodu i dostojanstvo. Zato je važno prepoznati koliko takav način razmišljanja šteti vlastitom duhovnom životu“, rekao je Cupich.

Kardinal Nemet upozorio je da pomirenje ostaje jedan od najvećih izazova jugoistočne Europe. Prema njegovim riječima, politički život često počiva na stvaranju neprijatelja jer se strah lako pretvara u politički kapital.

„Ako nemate neprijatelja, izgubili ste pola političke moći. Upravo zato moramo snažnije govoriti o pomirenju. Ono ne počinje u parlamentima, nego u našim obiteljima, zajednicama i Crkvama“, poručio je.

Migracije nisu samo pitanje granica

Značajan dio razgovora bio je posvećen migracijama i odnosu prema ljudima koji su prisiljeni napustiti svoje domove.

Kardinal Cupich kritizirao je masovne deportacije u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući kako Crkva ne osporava pravo država da štite svoje granice, ali upozorava da se pritom ne smije gaziti dostojanstvo pojedinaca i obitelji.

„Kako razdvajanje roditelja i djece može pomoći bilo kojem društvu? Potrebna nam je ozbiljna reforma migracijskog sustava, a ne neselektivne deportacije koje razaraju ljudske živote“, rekao je.

Nemet je podsjetio da je Katolička Crkva u Srbiji tijekom migrantske krize 2015. godine bila među najaktivnijima u pružanju pomoći ljudima na balkanskoj ruti. Upozorio je da posljednjih godina raste ksenofobija prema migrantima.

„Ljudi koji dolaze među nas imaju ista ljudska prava kao i mi. Kao Crkva moramo podizati glas protiv straha i mržnje prema migrantima te pokazivati da je solidarnost temeljna kršćanska vrijednost“, istaknuo je.

Mladi traže vjeru bez kulturnih ratova

Na pitanje o sekularizaciji i odnosu mladih prema vjeri, oba su kardinala izrazila oprezan optimizam.

Cupich je istaknuo da se vjera ne može prenositi samo običajima i tradicijom, nego prije svega osobnim iskustvom susreta s Kristom.

„Mladi traže smisao, sigurnost i zajednicu. Ono što ih odbija nisu zahtjevi Evanđelja, nego kulturni ratovi i podjele. Ako Crkva postane mjesto sukoba, izgubit će upravo mlade ljude“, upozorio je.

Nemet je kazao da iskustva iz različitih europskih zemalja pokazuju kako se dio mladih ponovno odlučuje za krštenje i približavanje vjeri.

„Sekularizacija nije jedina priča Europe. Mladi ponovno traže nešto što im materijalni svijet ne može ponuditi. To je velika prilika za Crkvu, ali samo ako ostane vjerodostojna i otvorena“, poručio je.

Prema njegovim riječima, mladi prirodno lakše prihvaćaju različitosti, dok podjele najčešće nastaju poslije, kada politika počne iskorištavati nacionalne, vjerske i kulturne identitete.

Sinodalnost kao nova kultura odnosa

Govoreći o budućnosti Katoličke Crkve, kardinali su posebno naglasili važnost sinodalnosti, odnosno zajedničkog hoda, međusobnog slušanja i uključivanja vjernika u život Crkve.

Cupich je sinodalnost usporedio s plesom u kojemu svatko mora pronaći vlastiti ritam, ali istodobno ostaviti dovoljno prostora drugome.

„Treba vremena da naučimo plesati zajedno i da ne stanemo jedni drugima na nogu, ali moramo početi. Duh Sveti i danas govori Crkvi i poziva nas da slušamo jedni druge“, rekao je.

Nemet je istaknuo da sinodalnost nije kratkoročan projekt ni samo novi model crkvenog upravljanja.

„Velike promjene ne događaju se preko noći. Sinodalnost nije projekt, nego nova kultura odnosa koja počinje u malim zajednicama“, kazao je.

Poziv na osobnu i društvenu odgovornost

Na završetku tribine Cupich je pozvao okupljene da se ne zaustave na slušanju izgovorenih poruka, nego da se zapitaju kako ih mogu prenijeti u vlastite obitelji, radna mjesta i društveni život.

Naglasio je da Evanđelje uvijek zahtijeva osoban odgovor savjesti te da mir počinje ondje gdje svaki čovjek preuzme odgovornost za vlastite riječi i postupke.

Kardinal Nemet posebno se obratio mladima, pozvavši ih da se ne povlače iz javnog i političkog života.

„Budite nositelji ovoga iskustva i ne bojte se ući u politiku. Društvu trebaju mladi ljudi koji će zajedničko dobro graditi na vrijednostima, a ne na podjelama i sukobima“, poručio je.

U raspravi s publikom otvorena su i pitanja ekumenskog i međureligijskog dijaloga, utjecaja američkih evangeličkih pokreta na politiku, odnosa Katoličke i Pravoslavne Crkve, autoritarnih tendencija te obnove povjerenja u crkvene institucije.

Cupich je zaključio da se kršćani ne smiju voditi strahom, nego Evanđeljem, podsjetivši na Isusove riječi: „Ne bojte se.“ Zadaća Crkve, istaknuo je, ostaje govoriti istinu i braniti ljudsko dostojanstvo čak i onda kada takav stav nije politički popularan.

Obojica kardinala poručila su da se povjerenje, mir i pomirenje ne mogu graditi zatvaranjem u vlastite nacionalne, političke ili vjerske zajednice, nego osobnim susretima, otvorenim dijalogom i spremnošću da svatko preuzme vlastiti dio odgovornosti.

Riječka nadbiskupija